Svijet

TAJNU ODNIO U GROB Tvrdio je da može da "napravi" kišu, uspio u tome, a onda se dogodilo nešto STRAVIČNO

U SAD se 1916. dogodio slučaj o kojem se i danas govori, kada je čovjek koji je tvrdio da može da izazove kišu zaista uspio u tome. Ali, problem je nastao kada kiša nije danima prestajala da pada, usljed čega je pukla obližnja brana i nastao potop u San Dijegu, koji je odnio živote velikog broja mještana.

TAJNU ODNIO U GROB Tvrdio je da može da "napravi" kišu, uspio u tome, a onda se dogodilo nešto STRAVIČNO
FOTO: SAN DIEGO LIBRARY/ARHIVA

Tridesetog januara 1916. većina tijela nastradalih već je bila izvučena, ostala je samo pustoš: više od 200 srušenih mostova, stotine mrtvih grla stoke na livadama. Voda je odnijela kuće, silose, čitava naselja i ljude u njima. Na obali San Dijega ležale su ogromne gromade stena, čelične ploče i betonski blokovi ostaci srušene brane Otaj Mesa, 19 kilometara od mjesta gdje se nalazila, pisao je 1970. “Džurnal of San Dijego histori”.

Oko 40 kilometara ka unutrašnjosti, na obali drugog vještačkog jezera, Lejk Morena, Čarls Hatfild i njegov brat upravo su pakovali aparate kada je kod njihovog komšije, čuvara Brane Morena Svensona, zazvonio telefon. Jedan čovjek je pitao da li je Harfild tu, jer on i njegovi prijatelji žele da dođu i ubiju ga, piše Blic.

Kako je sve počelo?

Priča počinje u proljeće 1902. na jednom ranču u Bonsalu (Južna Kalifornija), gdje je tada 27-godišnji Čarls živeo s roditeljima, braćom i sestrama. Radio je kao prodavac šivaćih mašina, ali je svaki slobodan trenutak posvećivao svojoj pravoj strasti: meteorologiji. Satima je proučavao stručnu literaturu, uključujući i onu koja se bavi “vještačkom proizvodnjom kiše”.

Pošto ga je mogućnost uticaja na prirodne sile, poput kiše, fascinirala, pretvorio je toranj vetrenjače na ranču u meteorološku laboratoriju: u džinovskim tiganjima dovodio je hemijske supstance do isparenja i pratio kako to djeluje na oblake i padavine. I zaista: od aprila do juna 1902. u toj oblasti zabilježene su česte padavine. Hartfeld je kasnije tvrdio da su one bile njegova zasluga.

Poslije višenedjeljnih eksperimenata sastavio je tajnu kombinaciju 23 hemikalije, koja je, prema njegovim saznanjima, stvarala kišu.

Posao mu je cvjetao. U to vrijeme su Kaliforniju pogađale dugotrajne suše, koje su stvarale probleme farmerima. Harfild im je nudio usluge, bez ikakvog rizika: ako ne bude kiše, ne moraju da mu plate. Stotine njih je prihvatilo ponudu i ubrzo je postao tražen i drugim državama Amerike. Uprkos tome, bio ga je glas da je šarlatan, pa su mnogi tajno sklapali poslove s njim.

Proslavio se 1904, kada su ga angažovali farmeri Los Anđelesa, gdje kiša nije pala čak tri godine. Ponudili su mu 50 dolara, ako za dva dana padne kiša. To se i dogodilo: kiša ne samo da je pala, već je trajala čitavih nedjelju dana.

Poslije toga su mu građani Los Anđelesa spjevali ode, što je bila odlična reklama. Vlasti u San Dijegu, koje su se zabrinule za opstanak gradskog rezervoara vode, obratili su mu se za pomoć 1915. godine. Hatfild im je rekao da bez ikakvih problema može da “napravi” kišu i napuni rezervoar uz honorar od 10.000 dolara. Gradsko vijeće je pristalo.

Prvog januara 1916. Hatfild i njegov brat Džoel podigli su logor na obali vještačkog jezera Morena: mjerne instrumente, providan šator u kome se nalazila laboratorija i toranj za isparavanje nepoznatih hemijskih supstanci. Petog januara u vještačko jezero pale su prve kišne kapi, a pet dana kasnije lilo je kao iz kabla.

Svensen i njegova supruga došli su da čestitaju komšijama.

– Ovo još nije ništa. Sačekajte par nedjelja, tek tada ćete vidjeti šta je kiša – rekao im je Hatfild.

Njegove prognoze su se obistinile. Kiša nije prestajala. Voda je potopila ulice i željezničke pruge, obarala telefonske stubove i odsjekla San Dijego od svijeta. Reka Tihunana i Reka San Dijego izlile su se preko obala. Žestina vodene mase odnosila je čak i betonske mostove. Rijeka je nosila počupana stabla, kuće i krda mrtvih životinja. Ono najgore je, međutim, tek predstojalo.

Dvadeset sedmog januara 1916. srušila sde brana Louer Otaj: zid od delova stena, betona i čelika popustio je pod pritiskom oko 60 milijardi litara vode iz jezera. Poplavni talas pojurio je prema već opustošenom San Dijegu.

Hatfild je jedva umakao pred gnjevom građana. Pošto su mu komšije ispričale o prijetnjama telefonom, Čarls i njegov brat su peške krenuli na put i bježeći kroz šipražje umakli gnevnim muškarcima.

Kada je Hatfild je preminuo 12. januara 1958, nauka se već odavno posvetila “vakcinaciji” oblaka hemikalijama, u svrhu proizvodnje kiše. Da li je Hatfild stvarno bio šarlatan, ili ne, nikada nećemo saznati, jer je formulu čudesnog sredstva za pravljenje kiše odnio sa sobom u grob.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu