Magazin

Misterije Nikole Tesle (21): Esej o ratu

Ideolozi Trećeg rajha svakako su pažljivo iščitali Teslin esej u kom je on perfektno opisao slabosti njemačke ratne mašinerije.

FOTO: US ARMY SIGNAL CORPS/WIKIPEDIA/SCREENSHOT

Njemačke imperijalističke sklonosti dovele su do oba svjetska rata, a kao narod sa sličnim ambicijama Tesla vidi i Ruse.

– Usljed nepouzdanih i često kontradiktornih izvještaja o dnevnom razvoju događaja na frontu, postalo je teško formirati odlučno mišljenje o pravom stanju stvari, ali i uprkos strogoj cenzuri, glavne činjenice su polako procurile. Jedna od njih je i ta da su Nijemci jedini narod spreman da vodi rat. Čak ni Francuzi, koji su se hvalili svojom spremnošću, nisu bili u stanju da izvrše mobilizaciju na vrijeme. Invazija Istočne Pruske bio je odvažan korak kojim su Rusi privukli neprijatelja i olakšali pritisak na Francusku. Potez je izveden uspješno, ali po cijenu velikih gubitaka. Što se tiče samouvjerenih Britanaca, oni su brzo utonuli u san. Što god se može reći protiv Britanije, njena krajnja nespremnost i opasnost kojom se izložila uputivši ultimatum Njemačkoj, pozitivan su dokaz da nije željela da se upušta u sukob. Sljedeća činjenica, isto tako očigledna, jeste da su Nijemci, nezadovoljni djelimičnom, iako sigurnom pobjedom, odlučili da potuku saveznike jednog po jednog. Plan po kome bi oni bili ti koji će diktirati mirovne uslove prvo u Parizu, potom u Petrogradu i napokon u Londonu, bio je prihvaćen ne kao vojnički neizbježan, već kao jedan namjerno smišljen program zasnovan na apsolutnom povjerenju u silu svog oružja. Ni na tome nisu namjeravali da se zaustave. Njihovi ciljevi išli su i dalje: Njemačka je htjela ništa manje nego da zavlada svijetom. To sada iskreno priznaju i mnogi od njenih vođa. Većinu nas ovaj plan zapanjuje svojom drskošću, tim prije što je ideja da se on ostvari nasilnim putem. Ali pogrešno bi bilo optužiti Nijemce da su uobraženi i arogantni. Oni su uvjereni u sopstvenu superiornost i mora se priznati da je njihov postupak donekle opravdan. Često se postavljalo pitanje da li će naš budući napredak biti usmjeren ka umjetnosti i lijepom ili ka nauci i korisnom. Neizbježan je zaključak da se umjetnost mora žrtvovati nauci. Prema tome, racionalni Nijemci su se najviše približili čovječanstvu budućnosti. Sloveni, koji su u usponu i koji će tek izbiti na čelo, unijeće svježi impuls u kreativnost i duhovne napore, ali će morati da se obuzdavaju i sistemski usredsrede na ono što je praktično i korisno. Krajnji rezultat svega ovog biće čovječanstvo uređeno nalik na košnicu pčela – napisao je Tesla u slavnom eseju.

O Teslinoj opsjednutosti ratnom mašinerijom nadahnuto piše dr Velimir Abramović, profesor Instituta za istraživanje vremena i prostora i predsjednik društva “Teslijana”. U svom eseju “Teslino shvatanje rata i budućnost ratnih procesa” on tumači upravo gore pomenute ideje našeg naučnika.

– U gornjoj analizi Tesla primjenjuje svoje znanje teleautomatske kontrole, robotike i kibernetike. Pretjerana organizovanost njemačke armije nije njena vrlina, jer je posljedica toga robotizacija ponašanja vojnih jedinica. Drugim riječima, njemačke reakcije predvidive su gotovo do stepena na kom se predviđa reakcija povratne sprege mašina vještačke inteligencije. Iza ovoga se krije, možda, i objašnjenje istorijske propasti mnogih velikih civilizacija koje su pokorili varvari. Naime, varvari djeluju kao priroda, dok sofisticirana i stratifikovana organizacija civilizovanog društva često griješi zaplićući se u mnogostruke i kompleksno razvijene mreže svog odbrambenog mehanizma. Ako genije ima um koji misli kao priroda, i zato je genije, onda varvari, ili narodi na nižem stepenu društvenog razvoja, poistovjećujući svoju ratnu aktivnost sa osnovnim zakonima kosmosa, moraju dobiti, kad-tad, bitku sa svakom civilizacijom, čija odbrana u toku razvoja postaje sve komplikovanija i zbog toga teža. Upravo ovaj fundamentalni nedostatak svih društava na višem stepenu evolucije Tesla je uočio u temelju organizacije njemačke armije, pokazujući da ono što se smatra njenom najvećom vrlinom nije ništa drugo nego glavni razlog njenog neuspjeha. S druge strane, uspjeh gerilskog načina ratovanja upravo treba tražiti u nepredvidivoj fleksibilnosti individualnih gerilskih akcija, nestandardnim reakcijama na iznenadne situacije i velikom stepenu nezavisnosti od bilo kakavog robotizovanog ponašanja, tako karakterističnog za veće vojne formacije i državne armije u cjelini. Jasno je da teroristički akti proističu iz još većeg stepena slobode i u tome je vitalnost terorističkih organizacija, koje se u bukvalnom smislu ponašaju kao virusni mikroorganizmi, bivajući neaktivni ili aktivni u direktnoj zavisnosti od okolnosti – piše Abramović.

Ideja Nikole Tesle da će mašine zaustaviti ratove danas je u svijetu razvijene digitalne tehnologije veoma jasna. Bodrijar je napisao slavni esej o ratu u Iraku, koji se zapravo nije ni dogodio, već je u najvećoj mjeri izveden virtuelno pomoću mašina. Izvele su ga bespilotne letjelice bombarderi i rakete, kao i vrhunski vojni hakeri u super razvijenim digitalnim komandnim centrima. Slična stvar se dogodila sa Srbijom 1999. godine kada su je bombardovali NATO saveznici.

(Nastaviće se)