Kultura

Tepavčević: Roman ima priču o sirovom i surovom saznanju identiteta

Autor romana "Ko grom" Dragan Tepavčević istakao je da u novom romanu ima priču o sirovom i surovom saznanju identiteta, od kojeg u krajnjoj liniji i zavisi da li ljudi mogu upravljati svojim sudbinama ili je ponešto "zapisano" kod rođenja.

Tepavčević: Roman ima priču o sirovom i surovom saznanju identiteta
FOTO: SRNA

I u ovom, kao i u pređašnjim, veći dio priče je situiran u Sarajevu, onom predratnom i s početka rata, kad je grad izgledao i živio potpuno drugačije nego što je to sada slučaj. Nanovo sam ispitivao mentalitet bivših žitelja i vraćao se u jedan drugačiji duh i dah Sarajeva s kojim je sve bilo moguće, osim slutnji da će se desiti što se desilo rekao je Tepavčević.

Siguran je, kaže, da će novi roman “Ko grom” lako naći put do svojih čitalaca, možda i lakše nego njegovi prethodni romani. Poprilično dugo u sebi sam nosio dvije priče o dva golema, bezrezervna prijateljstva o kojima sam htio da pišem, a onda mi se učinilo da bih te dvije neobične igre sudbine, dijelom stvarne, dijelom nadograđivane, mogao i da spojim- naglasi je on.

Ovaj roman je, kako je naveo, njegova mala stilska vježba za pravljenje konstrukcije kakva baš i nije uobičajena. Izvlačenje i najmanjeg djelića je prijetilo da se ta građevina raspadne i da mi neko s pravom ospori da se uopšte radi o romanu. Mislim da uspio na kraju – istakao je on.

Tepavčević je rekao da naizgled roman “Ko grom” nema nikakvih veza sa njegova prethodna tri romana, ali će ih pažljiviji čitalac onog što je ranije objavljivao relativno lako pronaći.

Zajednička crta je i ponovno traganje za identitetom, a Tepavčević je pojasnio da je u “Komi u 26 slika” to bilo traganje za vlastitim identitetom, u “Gradu za nezbrinutu djecu” su za istim tragali i pojedinac i grad, a u “Zna li ko engleski” i preci i potomci su pokušavali da dokuče otkud, kako i zašto jesu to što jesu.

Recezent Željka Pržulj rekla je Srni da se Tepavčević ovim, četvrtim po redu romanom, definitivno potvrdio kao romanopisac. Između ovih djela nema direktne međusobne povezanosti, ali već od prvih redova teksta jasno je da se radi o piscu istog, upečatljivog i nesvakidašnjeg senzibiliteta, izuzetnog umjetničkog dara i pregnatnog, a ipak veoma pristupačnog i duhovitog jezičkog izraza – istakla je ona.

Pržuljeva je naglasila da roman prati dva naporedna narativna toka, koji se, iako govore o događajima iz različitih perioda života glavnoga lika, prirodno smjenjuju budući da su objedinjeni njegovim sjećanjem i osjećanjima.

Priče su, rekla je ona, ispripovijedane u prvom licu, iz perspektive lika-pripovjedača, sa vremenske distance od 20 godina. Obje govore o temi velikih prijateljstava, kakva, kako kaže pripovjedač, “sagore kao goleme ljubavi”.

Pržuljeva je istakla da nenametljivo, a veoma funkcionalno, ne opterećujući prvobitnu namjeru pisanja, Tepavčević predstavlja sliku mnogih srpskih sela “sudbinski vezanih za Jasenovac, ili druge logore, jame i stratišta, koje istorija nije htjela da zaobiđe, a geografija je uporno ignorisala”. Ako je katarza ili estetičko pročišćenje duše putem umjetničkog djela, jedna od najvažnijih i poželjnih funkcija književnosti, Tepavčevićev rukopis je pravi izbor kako za one prave posvećenike vrhunskih književnih djela, tako i onih koji to nisu i koji ne znaju šta ta riječ znači. Prepoznaće je kad osjete – istakla je ona.

Pržuljeva je rekla da je potencijal ovog rukopisa višestruk i osim za čisto čitalačko zadovoljstvo, smatra ga vrijednim književnoteorijskih, književnoistorijskih, ali i stilističkih istraživanja.

Roman “Ko grom” može se kupiti u svim kljižarama Zavoda za udžbenike i nastavna srtedstva.