Jedan od ključnih razloga je to što potrošnja zlata u velikim ekonomijama u nastajanju raste, a većina tih tržišta koncentrisana je u Aziji, rekao je Shaokai Fan, zvaničnik Azijsko-pacifičke regije i globalni zvaničnik centralnih banaka.
Blizina Singapura tim centralnim bankama, koje aktivno grabe zlato, još je jedan faktor, dodao je.
– Težište tržišta zlata pomjerilo se na istok, sa Singapurom, koji je slučajno postavljen kao potencijalno uporište ove nove ravnoteže – rekao je Fan na konferenciji o plemenitim metalima u Aziji i Pacifiku održanoj u Singapuru.
Kina je najveći svjetski potrošač zlata, a njena centralna banka najveći je kupac poluga jer zemlja nastoji povećati svoje rezerve zlata.
Među centralnim bankama, Narodna banka Kine bila je najveći kupac zlata u 2023.
Japan je takođe pokazao kontinuiranu otpornost u potražnji za zlatom, zabilježivši najjaču potražnju za zlatnim nakitom u prvom tromjesečju od 2019. godine, pokazalo je nedavno izvješće WGC.
Isto tako, Južna Koreja je zabilježila najoštriji kvartalni porast kupnje zlata u više od dvije godine.
Osim toga, Singapur je u neposrednoj blizini oko 25% svjetskih centara za opskrbu zlatom kao što su Kina, Australija, Indonezija, Filipini, Papua Nova Gvineja i Laos.
Potreba za zvaničnim centrom zlatnih rezervi postala je sve veća briga za centralne bankare širom svijeta, posebno u pozadini nestabilne geopolitičke klime, rekao je Fan. Dodao je da bi Singapur mogao postati “doista održiva alternativa” Londonu i New Yorku kao središte za skladištenje zlata centralne banke, prenosi Bankar.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu