Kraljevski poštanski brod ili “RMS Olimpik” nije bio ni upola poznat kao Titanik, ali je njegovo postojanje bilo skoro jednako zadivljujuće.
Olimpik je bio srećan, koliko je Titanik bio nesrećan. Proputovao je okean nekoliko puta tokom perioda od dvadeset četiri godine i čak je preživio napad ratne mornarice u Prvom svjetskom ratu. Za dlaku je više puta izbjegao potpuno uništenje i izbjegao je sudbinu Titanika samo zahvaljujući zapanjujućoj slučajnosti.
Olimpik je bio prvi od tri skoro identična broda, koje je napravio “Vajt star lajn” u Velikoj Britaniji. Kompanija se takmičila sa svojim najžešćim suparnikom “Kunard lajnom” oko dominacije transatlanskim pomorskim putevima između Evrope i Amerike.
Industrija je napravila ogromne korake proteklih godina. Odbacili su stare drvene brodove. Novi metalni trupovi napravljeni su za moćne brodove i ogromni bojleri na ugalj okretali su gigantske propelere, omogućavajući brodovima da nose hiljade putnika i tone tereta odjednom.
Parni bojleri su postali pouzdaniji. Takmičenje u transportu između kompanija postalo je jače.
“Vajt star” je odgovorio na “Kunardovu” “Luzitaniju” i “Mauretaniju” sa trijumviratom luksuznih brodova: po redu nastanka Olimpik, Titanik i Britanik.
Dizajneri su položili lađu Olimpika 16. decembra 1908. godine u Belfastu u Irskoj. Rad na trupu i glavnoj strukturi završen je skoro dvije godine kasnije.
Kada je veličanstveni brod pokrenut 20. oktobra 1910. godine, bio je to najveći brod na svijetu. Iako će tu titulu godinu dana kasnije ustupiti zlosrećnom Titaniku, razlike su bile minimalne: Olimpik je bio samo 7,62 centimetra kraći i lakši za 1.000 tona.
Pošto je prošao ispitivanja na moru, “RMS Olimpik” bio je spreman za svoje veliko putovanje 14. juna 1911. godine. Snažan brod isplovio je iz Sauthemptona u Engleskoj i otisnuo se na otvoreno more.
Poslije pet dana stigao je u Njujork. S obzirom na njegovu veličinu, većina luka je bila premala da ga primi. Kada bi Olimpik ispunio svoj kapacitet, to bi dovelo do 2.300 putnika na dokovima luka.
Belfastu, Sauthemptonu i Njujorku bili su potrebni potpuno novi objekti, prilagođeni ovom tipu luksuznog kruzera. Kada se Olimpik usidrio u Njujorku poslije prve transatlanske plovidbe, svijet je shvatio da je to početak nove ere putničkog transporta.
Amerikanci su se odmah zaljubili u novi brod. Niko nije mislio da će se revolucionarni prelazak preko Atlantika pretvoriti u istorijsko putovanje sa velikim žrtvama.
Dana 20. septembra 1911. godine Olimpik je napustio Sauthempton noseći 1.313 putnika i kapetan je bio E.J. Smit, koji će kasnije biti i kapetan Titanika.
Poslije sat i dvadeset minuta vožnje naišao je na kraljevsku mornaricu, koja mu je dolazila u susret. Oba broda su se kretala uskim pravcem na oko šesnaest čvorova, kada je Olimpik počeo da se okreće. Kraljevska mornarica nije očekivala tako nešto od velikog broda i zabila se u njega.
U ovom incidentu niko nije poginuo, iako je brod morao da se vrati u luku na opravku. Tom prilikom korišćeni su dijelovi sa Titanika, koji je bio u fazi izgradnje.
Olimpik u Prvom svjetskom ratu
Britanska vlada uzurpirala je Olimpik za vojni transport 1915. godine, kada je masivni brod bio od ogromnog značaja u prevoženju trupa.
Ali, luksuzni brod je odrađivao svoj dio posla i prije toga. U oktobru 1914 godine, spasao je preživjele sa vojnog broda “Odvažan”, kada je u njega podmetnuta mina.
Kada je Olimpik stigao u Belfast, obični putnici nisu smjeli da napuste brod nedjelju dana, jer je vlast ispitivala potonuće “Odvažnog”. Postojao je strah da britanski građani počnu da paniče ako saznaju da su njemačke mine mogle da se nađu i u civilnim brodovima.
Borba sa U – 103
U maju 1918 godine, Olimpik je još bio u vojnoj službi. Kapetan Bertram Hejes zapazio je njemački U – 103 u blizini engleskih ostrva Sili. Umjesto da izbjegava podmornicu, Hejes je sve podigao na gotovost i ustrijemio se na Nijemce.
U – 103 je prepolovljen propelerima Olimpika. Hejes nije pokupio preživjele – odluka koja je kasnije izgledala opravdano, jer je otkriveno da je U-103 trebalo da ispali torpeda u Olimpik i zastao je samo zbog mehaničkih problema.
Šteta koju je načinio U – 103 još je vidljiva na Olimpiku. Njegovi ostaci su jedini sačuvani od velikog tria.
(All that is Interesting, Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu