Potonuo je na svom prvom putovanju od Sautemptona do Njujorka, pri čemu je od 2.200 putnika i posade na brodu, više od 1.500 poginulo.
Čuvena olupina broda leži 3.800 m na dnu Atlantika, na oko 600 km od obale Njufaundlenda.
Titanik je opsežno istražen otkako je olupina otkrivena 1985. godine.
Dok cijeli svijet iščekuje epilog slučaja sa nestalom podmornicom koja se spustila do olupine Titanika, a potom nestala, mnogi se pitaju zašto Titanik nikada nije izvađen iz mora, te šta se dogodilo sa tijelima putnika.
Postoji čitav niz tehničkih, logističkih i etičkih razloga zašto je Titanik i dalje pod morem. Važno je napomenuti da među naučnicima i stručnjacima postoje različita mišljenja o tome da li je vađenje olupine iz vode poželjno i moguće.
Tehnički izazovi
Jedna od glavnih prepreka je ogromna dubina na kojoj leži Titanik. Smješten na otprilike 3.800 metara ispod površine sjevernog Atlantskog okeana, dolazak do olupine predstavlja značajne tehničke izazove. Prema Bilu Soderu, pomorskom arhitekti i istoričaru, olupina Titanika se nalazi na dubini koja je van domašaja većine daljinski upravljanih vozila (ROV), pa čak i nekih podmornica sa ljudskom posadom.
Strukturni integritet
Vremenom se stanje Titanika značajno pogoršalo zbog korozije i uticaja dubokog mora. Prema riječima dr Džejmsa Delgada, pomorskog arheologa, struktura Titanika je u vrlo delikatnom stanju, a podizanje netaknutog broda zahtjevalo bi značajno pojačanje i stabilizaciju, što je složen inženjerski zadatak.
Troškovi i resursi
Finansijski aspekt igra ključnu ulogu. Troškovi povezani sa operacijom spasavanja takve veličine bili bi ogromni. Dr Pol Matijas, pomorski arheolog i bivši kustos kolekcije artefakata Titanika, kaže da bi bila potrebna značajna finansijska sredstva za izvođenje operacije koja bi mogla bezbjedno da podigne Titanik, a pitanje ko će snositi troškove ostaje bez odgovora.
Očuvanje i etika
Mnogi naučnici i stručnjaci tvrde da olupinu Titanika treba ostaviti neometanom kao memorijalnu i podvodnu kulturnu baštinu. Postoji zabrinutost zbog narušavanja mjesta na kojem počivaju žrtve, kao i potencijalne štete za olupinu i okolni ekosistem. Dr Robert Balard, okeanograf koji je otkrio olupinu Titanika 1985. godine, naglašava važnost očuvanja, prenosi Blic.
– Titanik je grobnica i treba ga tretirati kao takvog – rekao je on.
Iako je bilo prijedloga i diskusija o potencijalnim operacijama spasavanja, ovi faktori su odvratili bilo kakve napore velikih razmjera da se podigne Titanik. Naučnici i stručnjaci nastavljaju da proučavaju olupinu putem vozila na daljinsko upravljanje i drugim sredstvima kako bi dokumentovali njeno stanje i prikupili istorijske informacije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu