Rusalje su žene koje padaju u trans i razgovaraju sa mrtvima. Radi se o selu Duboka, kod Kučeva, i običaj postoji i dan danas.
To se radi ritualno i uz muziku, koja svira određenu melodiju dok njih nekoliko igraju. I onda jedna počinje jako da vrišti i pada u neko drugo stanje svijesti. Nju prihvataju muškarci i žene okolo i stavljaju je na zemlju, a iz njenih usta “govore” mrtvi. Ona je medijum, koji ih priziva. Njoj se donose pokloni, a familija pokojnika joj daruje nešto da bi komunicirala sa tim mrtvim ljudima. To traje neko vrijeme, a onda u jednom trenutku muzika staje i svira drugu melodiju. Uz tu, drugu melodiju, rusalja dolazi sebi, otvara oči i podižu je. Kada je podignu, ona je potpuno slomljena i iscrpljena. Onda je stave da spava 24 sata i da se odmori od tog događaja.
Ovakvi rituali, duboko ukorijenjeni u tradiciji, pokazuju kako kultura oblikuje način na koji ljudi pristupaju mentalnom i emocionalnom zdravlju. Transkulturalna psihijatrija bavi se upravo tim odnosom – razumijevanjem kako kulturna uvjerenja, običaji i prakse utiču na mentalno zdravlje i liječenje.
Zašto je kultura ključna u razumijevanju mentalnog zdravlja?
Kultura određuje kako prepoznajemo i izražavamo emocionalne poteškoće. U nekim zajednicama, simptomi poput anksioznosti ili depresije doživljavaju se kao duhovni problemi, dok se u drugima posmatraju isključivo kroz medicinski okvir. Ovakve razlike utiču na to kada i kako ljudi traže pomoć, kao i na terapijske pristupe koji su za njih prihvatljivi.
Primjeri poput rusalja, ili šamana u drugim kulturama, pokazuju kako određeni obredi mogu pružiti emocionalno olakšanje, osjećaj pripadnosti ili čak izlaz iz traume. Iako ovi rituali mogu djelovati neobično izvan svog kulturnog konteksta, oni često ispunjavaju ulogu koja je u drugim društvima rezervisana za terapeute ili psihologe.
Kako transkulturalna psihijatrija pomaže?
Transkulturalna psihijatrija prilagođava liječenje kulturološkom kontekstu pacijenta. Na primjer, u radu s osobom koja dolazi iz zajednice gdje su rituali poput rusalja dio svakodnevice, terapeut može koristiti elemente njihove tradicije kao dio liječenja. Ovo ne samo da jača povjerenje između pacijenta i terapeuta, već i pokazuje poštovanje prema njihovim uvjerenjima.
Zaključak
Mentalno zdravlje nikada ne postoji izvan kulture. Ono je duboko povezano s načinom na koji razumijemo svijet oko sebe i svoje mjesto u njemu. Kroz transkulturalnu psihijatriju otvaramo prostor za dublje razumijevanje i pristupe koji poštuju raznolikost ljudskog iskustva.
Kao što rusalje kroz svoje rituale pronalaze ravnotežu između svjetova, i mi možemo pronaći načine da povežemo tradiciju i savremenu nauku za dobrobit mentalnog zdravlja svih nas.
Srdačno, psihijatar Aleksandar Pejić
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu