Društvo

Treba li uvesti NERADNU NEDJELJU za trgovine: Ako može u Hrvatskoj, zašto ne može kod nas

Priča o neradnoj nedjelji za trgovine, koja se u Srpskoj ispreda već nekoliko godina, u Hrvatskoj je od ovog mjeseca postala stvarnost.

Treba li uvesti NERADNU NEDJELJU za trgovine: Ako može u Hrvatskoj, zašto ne može kod nas
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

U zemlji koja direktno zavisi od turizma, na snagu je stupio novi Zakon o trgovini po kojem prodavnice više ne rade nedjeljom.

Kao kompromis, trgovinama je ostavljeno da izaberu 16 nedjelja u toku godine kada će ipak moći raditi, a po pisanju hrvatskih medija, prodavnice u turističkim krajevima već su odlučile da budu otvorene tokom ljetne sezone, dok u ostatku zemlje preferiraju početak školske godine i pretprazničke dane u decembru.

Iskustva iz Bijeljine

Za uvođenje neradne nedjelje za trgovine u Srpskoj godinama se zalažu sami radnici i to najviše jer, svjedoče, poslodavci ne poštuju njihovo zakonom zagarantovano pravo na 40-očasovnu radnu sedmicu, niti se rad nedjeljom plaća više. 

Podsjetimo da je nekoliko lokalnih zajednica u Srpskoj zabranilo trgovinama rad nedjeljom na svojoj teritoriji, a kao najsvježiji primer izdvaja se Grad Bijeljina, gdje je takva odluka donesena krajem prošle godine. Kakvi su efekti ove odluke pitali smo Područnu privrednu komoru Bijeljine.

BIJELJINA CENTAR
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Odluka nije dobra sa ekonomske strane, posebno imajući u vidu da je Bijeljina turistički grad, da ljudi iz Srbije dolaze kod nas preko vikenda i obavljaju kupovinu, tako da ovo definitivno utiče na smanjenje prometa. Privrednici stoje pri tome da je to negativna odluka, a s druge strane, radnici su zadovoljni što ne rade nedjeljom – govori direktorka Komore Slavica Marković, dodavši da čak ni svim radnicima ne odgovara neradna nedjelja, jer su ranije imali drugi slobodan dan tokom sedmice kada su mogli da završe neke privatne poslove.

Bolje rješenje, smatraju u Komori, svakako bi bilo uvođenje neradne nedjelje na području cijele zemlje kako se nijedna opština ne bi izdvajala, a prihodi prelivali iz jedne lokalne zajednice u drugu.

– Mi smo i na početku govorili, ukoliko se neradna nedjelja uvede na teritoriji cijele BiH, Srpske, to bi moglo da bude prihvatljivo, jer ne bi došlo do prelivanja prihoda. Ovako, ljudi koji su dolazili nedjeljom kod nas sada odoše u Tuzlu i Brčko u kupovinu – govori Markovićeva.

Poslodavci nisu protiv, ali…

Isti stav zastupaju i u Uniji udruženja poslodavaca RS.

– Nisu svi poslodavci protiv neradne nedjelje, ali to se mora na jedan način urediti za cijelu BiH, jer svako odskakanje i drugačije uređenje pravi problem poslodavcima koji rade u pograničnim područjima, te odliv poreza u drugi entitet. Ako zabranite rad u Doboju, ljudi odoše u Jelah. Tu je izgubila Republika Srpska, izgubio je poslodavac – govori predsjednik Unije Saša Trivić.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Trivić naglašava da je najvažnije poštovati odgovarajući broj radnih sati za zaposlene, a kao vlasnik lanca pekara tvrdi da svoje radnike plaća 50 odsto više za rad nedjeljom u odnosu na ostale dane.

Priče poslodavaca za malu djecu

Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine i ugostiteljstva RS, najavljuje da će sindikalci u narednom periodu tražiti izmjenu Zakona o trgovini, upravo kako bi se nedjelja proglasila neradnom. Tvrdnje privrednika o poslovnim gubicima zbog takvog poteza naziva pričom za malu djecu.

Pročitajte još

– Sa poslodavcima se ne može ništa dogovoriti. Najveći problem je trgovački lobi i Unija poslodavaca, koja se bori isključivo za svoje interese, ne razmišljaju puno o radnicima, o državi. Zato nam i jeste tako kako je. Nemamo zadovoljnog radnika, ljudi odoše vani i vjerujte da već sada ima solidan broj trgovaca koji ne rade nedjeljom jer nemaju radnika – govori Savanović.

Navodi da su inicijativu već predstavili resornom ministru.

– To se može regulisati samo jednim članom – uvjeren je on.

Napominje da se sindikat od 2019. godine zalaže za neradnu nedjelju, ali nažalost, bez uspjeha. 

– Postoji tu i sukob politika, neko je pozicija, neko opozicija pa se nadmeću ko će to predložiti, odnosno ko će osporiti, ne zato što ovo nije dobar prijedlog, već zato što je onaj drugi predložio. Eto primjera Banjaluke i sukoba gradonačelnika i skupštinske većine. Neradna nedjelja je apsolutno opravdana sa stanovišta potrebe radnika da živi normalan život, da funkcioniše porodica, da zadovolji svoje kulturne i vjerske potrebe, a smanjiće se i broj bolovanja, jer nije humano da se radi nedjeljom – zaključuje Savanović. 

Ministarstvo trgovine: O radu odlučuju opštine

Podsjetimo, ministar trgovine i turizma Denis Šulić imao je u posljednje vrijeme više sastanaka s poslodavcima, kada su između ostalog razgovarali i o radnom vremenu trgovinskih objekata, naročito tokom državnih i vjerskih praznika, te nedjeljom.

Denis Šulić
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Resorno ministarstvo pitali smo da li su u planu izmjene Zakona o trgovini kako bi i naši radnici imali slobodnu nedjelju. Međutim, od njih stiže odgovor kako, upravo po tom zakonu, o radnom vremenu privrednih subjekata odlučuju opštine u Republici Srpskoj.

– Konkretno, članom 26. Zakona o trgovini RS propisano je da skupštine jedinica lokalne samouprave utvrđuju radno vrijeme, raspored dnevnog i sedmičnog radnog vremena prodajnih objekata, radno vrijeme u dane državnih praznika i neradnih dana u kojima je trgovac dužan poslovati, te radno vrijeme za tržnice, sajmove, izložbe i druge načine obavljanja trgovine. Samim tim, radno vrijeme je različito uređeno u lokalnim zajednicama, a organizacija rada i odluke koje se odnose na nju vršene su u skladu s potrebama i privrednom i društvenom dinamikom konkretne lokalne zajednice – preciziraju iz ministarstva.

Poručuju da podržavaju autonomiju lokalnih zajednica u ovom segmentu, kao i inicijative koje doprinose unapređenju poslovanja i kvaliteta usluge u sektoru trgovine i turizma, a koje su u skladu sa zakonom i ne narušavaju radno-pravni status radnika, te ne vode do poremećaja privredne i društvene dinamike u lokalnim zajednicama.

– Ističemo da je u pitanju sektor koji je u direktnoj i stalnoj vezi s potrebama građana i privrede, te da je prije donošenja odluka neophodno analizirati stanje i prilike u lokalnoj zajednici, te uticaj koji će donesene odluke imati na poslovanje i život građana – zaključili su iz ministarstva.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu