Društvo

TREĆINA GRAĐANA PRELEŽALA KORONU Naučnici precizirali koliko se u organizmu zadržavaju ANTITIJELA

Od početka epidemije u Srbiji je registrovano 323.367 oboljelih od kovid infekcije, ali su procjene da je koronu preležao svaki treći stanovnik Srbije.

TREĆINA GRAĐANA PRELEŽALA KORONU Naučnici precizirali koliko se u organizmu zadržavaju ANTITIJELA
FOTO: DANIEL DAL ZENNARO/EPA

Rezultati druge Nacionalne studije koja je započeta 26. juna, a koju je sproveo Institut za epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu sa Institutom za primenu nuklearne energije (INEP), pokazali su da je prije trećeg talasa epidemije, imunitet na virus korona steklo 20,7 odsto stanovništva (nakon prvog kruga, u prvoj studiji ova brojka je iznosila 6,4%).

Rezultati su tada pokazali da je najviše otpornih na koronu u Srbiji bilo među mlađima od 19 godina. Iako su oni rijetko evidentirani kao zaraženi i oboljeli, pokazalo se da gotovo svaki treći (31,8 odsto) u ovoj uzrasnoj grupi ima IgG antitijela, odnosno prirodno stečen imunitet tako što su bili zaraženi koronom, piše Blic.

U međuvremenu Srbiju je pogodio treći, ubjedljivo najjači talas korona virusa koji nam je donio kako najveći broj zaraženih, tako nažalost i preminulih. U prethodnih 100 i kusur dana koliko traje, registrovano je zvanično skoro 300.000 novooboljelih, dok je realna brojka drastično veća.

Studija: 20,7 građana imuno na koronu

Rezultati druge Nacionalne studije seroprevalencije SARS-CoV-2, koja je započeta 26. juna, pokazali su da je prije trećeg talasa epidemije, imunitet na virus korona steklo je 20,7 odsto stanovništva.

Pročitajte još

Studiju u kojoj je ispitano 1.200 domaćinstava, odnosno ukupno 2.500 ispitanika, sproveo Institut za epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu sa Institutom za primjenu nuklearne energije (INEP).

Rezultati pokazuju da je najviše otpornih na koronu u Srbiji među mlađima od 19 godina. Iako su oni rijetko evidentirani kao zaraženi i oboljeli, pokazalo se da gotovo svaki treći (31,8 odsto) u ovoj uzrasnoj grupi ima IgG antitela, odnosno prirodno stečen imunitet tako što su bili zaraženi koronom.

Kad se posmatra ukupna populacija od virusa korona zvanično su najzaštićeniji stanovnici Kragujevca, Užica, Čačka, Valjeva, Šapca… Činjenica da gotovo svaki peti (23,1 odsto) u ovim krajevima ima antitijela koja ga štite od korone, na posredan način pokazuje da je u drugom talasu epidemije korona zvanično najjače “udarala” u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji.

Četvrtina stekla imunitet prije trećeg talasa

U prvoj studiji rađenoj tokom prvog talasa epidemije ustanovljeno je da imunitet ima 6,4 odsto stanovništva, ali istraživači su naveli da rezultati iz prve i druge studije ne mogu da se sabiraju. Kao razlog naveli su činjenicu da se ne zna koliko imunitet poslije infekcije traje.

Ipak, ako se pridodaju saznanja do kojih su došli istraživači INEP – da većina obolelih u prvom talasu još ima IgG antitela, možda bi i moglo da se zaključi da je približno četvrtina stanovnika Srbije, pre trećeg talasa epidemije, stekla imunitet na koronu.

Naime, istraživači INEP-a utvrdili su da nakon preležane kovid infekcije antitijela mogu da se zadrže u organizmu od šest mjeseci pa čak do godinu dana. Rezultati naših istraživanja poklapaju sa onima iz inostranstva, što pobija prvobitnu tezu da antitijela traju tri mjeseca.

Kako je nedavno za Blic objasnila dr Marija Gnjatović, istraživač u INEP-u, antitela ostaju kod pacijenata koje prate od marta, te se na osnovu toga može pretpostaviti da se antitijela mogu zadržati i do godinu dana.

– Od početka kada je pandemija krenula, stalno se govorilo o tome da antitijela brzo nestaju, govorilo se o tom padu nakon tri mjeseca, međutim, desilo se ono što sam ja i pretpostavila, a to je da su tada korišćeni nepouzdani testovi, tako da na osnovu novih podataka mi imamo informaciju da definitivno antitijela ostaju od šest mjeseci pa i duže – objasnila je dr Gnjatović

Svjetlo na kraju tunela

Inače, da bi se zaustavilo širenje virusa trebalo bi da bar 60-70 odsto stanovništva prirodnim putem ili vakcinacijom razvije otpornost na koronu.

Koliko smo sada daleko od kolektivnog bedema, ostaje nepoznato jer je druga studija o kolektivnom imunitetu rađena do trećeg talasa epidemije. Ono što je sigurno, taj procenat je daleko veći budući da u ovom najjačem talasu bilježimo više nego rekordan broj oboljelih.

Svakako, treba pridodati činjenicu da je imunizacija protiv korone krenula u dobrom smjeru u Srbiji, a iako je pred nama i dalje težak period, vidi se svjetlo na kraju tunela borbe sa koronom.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu