Poštovanom profesoru Blagojeviću, od profesorice Trivić, (ne smeta mi što me naziva gospođom, ali kad već ističe svoje zvanje, red bi bio da istakne i moje) navodi Trivićeva na početku.
Podsjećamo, povod je bio policijska zabrana opoziciji u Srpskoj da večerašnji skup održi na platou ispred Narodne skupštine RS. Trivićeva je tada prozvala “režimske ustavobranitelje” zbog ćutanja, pomenuvši i Blagojevića, što je bio povod za njegovu reakciju.
Trivićeva navodi da je skup prvobitno odobren za održavanje ispred Narodne skupštine, a da je nakon nekoliko časova, od istog nadležnog organa, zabranjen.
– Sve to navodi na zaključak da je neko intervenisao da se okupljanje ispred Skupštine zabrani. Samo je jedna osoba kojoj je to bio cilj, a i vi i ja znamo o kome je riječ. Narodni poslanici i narod nisu ovce da ih neko šeta s mjesta na mjesto bez ikakvog opravdanog razloga – poručuje Jelena Trivić.
Ističe da se nižim pravnim aktom ne mogu ograničavati prava koja su zagarantovana višim pravnim aktom, odnosno Ustavom. A pogotovo to ne bi smio biti slučaj ako tako nešto zahtijevaju narodni poslanici.
– U zemlji u kojoj nema minimuma pravde, pozivati se na pravo postalo je besmisleno, pogotovo što je pravosuđe u raljama režima. Ne sumnjam u vaše kompetencije u pogledu pravnog znanja, ali u vašu nepristrasnost i te kako sumnjam. Izvinjavam se ako vam je moje prozivanje izazvalo neprijatnost, ali moraćete da se nosite s činjenicom, da uz sve pokušaje da se prikažete nepristrasnim i objektivnim, ipak ostajete na strani onih koji su pogazili institucije Republike Srpske. Nisam vidjela neku vašu reakciju na nepoštovanje brojnih zaključaka i drugih pravnih akata koje je donosila Narodna skupština, pa bi bilo lijepo da nam kao pravni stručnjak kažete nešto o tome – navodi Trivićeva u odgovoru Blagojeviću.