Društvo

Tužno podsjećanje za Srbe u Krajini: Ustaše su 5. maja 1941. godine likvidirale vladiku Platona i protu Dušana Subotića (FOTO)

Molitvom u Pravoslavnoj crkvi Pokrova presvete Bogorodice u te pomenom, u Gradiški se danas sjećaju prote Dušana Subotića, kojeg su ustaše 5. maja 1941. godine, poslije zvjerskog mučenja, pogubile u Banjaluci.  

Tužno podsjećanje za Srbe u Krajini: Ustaše su 5. maja 1941. godine likvidirale vladiku Platona i protu Dušana Subotića (FOTO)
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER

Proto i narodni poslanik Dušan Subotić, rođen je 11. februara 1884. godine u Gradiški, od oca Jovana, sveštenika i majke Marije. Završio je bogosloviju u Reljevu. Oženio se Ankom Barasadić iz Sremske Mitrovice sa kojom je dobio sinove Branislava, Slobodana, Jovana i Vojislava te kćerku Nevenku.

Rukopoložen je 29. i 30. januara 1906. od mitropolita Evgenija i  preuzeo parohiju u selu Laminci. Tu je službovao  od 1906. do 1912. godine i odmah samopregorno počeo ispunjavati svešteničke i učiteljske dužnosti.

Uspostavio je prisne veze sa širokim narodnim slojevima i pokazao smisao za ekonomsko organizovanje i podizanje sela, osnivajući srpske zemljoradničke zadruge, težačke čitaonice i sokolske čete.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: USTUIPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUIPLJENA FOTOGRAFIJA

Godine 1909. podigao je proto Dušan parohijski dom u Lamincima “solidno zidan od tvrdog materijala“. Po penzionisanju oca Jovana, takođe sveštenika, Dušan je 1912. godine premješten u Gradišku. Za arhijerejskog namjesnika bosansko – gradiškog postavljen je rješenjem mitropolita Vasilija 15. aprila 1935. godine.

Proto i narodni poslanik Dušan Subotić spada u red narodnih prvaka koje je Austrija, 1914. godine, radi njegovog istaknutog prosvjetno-kulturnog rada, koji je odisao prekaljenim srpstvom i slavenstvom, osudila na 14 godina robije.

Dvije godine kasnije optužen je i osuđen u Veleizdajničkom procesu u Banjaluci a kaznu je izdržavao u Zenici.  Progoni i optužbe su još više učvrstili protin ugled u srpskom narodu koji ga je 1920. izabrao za poslanika u Ustavotvornoj skupštini Kraljevine SHS, još dva puta uzastopno.

Do 1929. godine bio je član Narodne radikalne stranke. Uvođenjem Šestojanuarske diktature poukao se u opoziciju a 1935. godine ponovo je izabran za narodnog poslanika na listi Bogoljuba Jeftića, posle tri godine. Odlikovan je ordenom Belog Orla trećeg stepena, ordenom Svetog Save drugog, trećeg, četvrtog i petog stepena. Mnoga društvena i narodna priznanja krasila su njegov dom.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER

Ustaše su ga utamničile 1941. godine. Poslije hapšenja u Gradiški, zatočen je prvo u Staroj Gradišci a potom odveden u Banjaluku i zatvoren u tvrđavu Kastel, gdje je danima mučen. Ubijen je 5. maja 1941. godine u Banjaluci.

Voda je protino stradalno tijelo izbacila 24. maja u Vrbanji gdje je privremeno sahranjen. Posmrtni ostaci prote Dušana Subotića otkopani su u Vrbanji 3. maja 1946. godine,  preneseni u bosanskogradiško groblje i položeni u porodičnu grobnicu u Brestovčini, gdje i sada počivaju.

Film i bista

U Gradiški je, u produkciji Zavičajnog muzeja, snimljen dokumentarno-igrani film “Gradiški proto” u kojem je lik ovog duhovnika tuimačio Đorđe Marković, glumac iz Banjaluke.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER

Subotićeva bista podignuta je u gradskom Parku slobode. Teolog Dario Drinić, inicirao je i obnovu crkvene kuće koju su u Lamincima izgradili Subotići a zaslužan je za očuvanje uspomene na znamenitog gradiškog protu.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu