Majkićeva je podsjetila da je prije 26 godina potpisan Dejtonski sporazum kojim je prema prethodnom dogovoru zvanično prekinut četvorogodišnji rat u BiH.
– Najvažnije poslije toga što je završen jedan krvavi period u istoriji ove zemlje, da je u sastavu Dejtonskog mirovnog sporazuma i Aneks četiri kojim je ustrojena BiH kao država tri konstitutivna naroda i dva entiteta – navela je Majkićeva povodom 26 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Majkićeva je rekla da je Ustav BiH precizno definisao nadležnosti BiH i njenih entiteta, ali da su se pravnim nasiljem visokih predstavnika putem nametanja zakona nastojale uzurpirati nadležnosti entiteta i prenijeti na nivo BiH.
Ona je dodala da se odnos tri konstitutivna naroda prema Dejtonskom mirovnom sporazumu mijenjao od njegovog potpisivanja do danas.
Prema njenim riječima, Bošnjaci su u početku vjerovali da je to samo prelazni dokument ograničenog trajanja koji će kasnije izmjenama postati primjeren jačanju centralne vlasti u Sarajevu i slabljenju entiteta.
– Srbi koji su nakon njegovog potpisivanja bili najnezadovoljniji, kasnije su ga snažno prihvatili jer je njime potvrđeno postojanje Republike Srpske. Hrvati su bili nezadovoljni jer su ostali bez svoje teritorijalne organizacije na osnovu prihvaćenih pravila od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i danas su ostali pri tome – rekla je Majkićeva.
Ona ističe da, dok Bošnjaci snažno zastupaju centralizovanu zemlju jer smatraju da je dobro samo ono što je na nivou BiH, Srbi i Hrvati su za veoma decentralizovanu zajednicu sa nadležnostima kako je to definisano Ustavom BiH, odnosno Aneksom četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma.
– Odustajanje od Dejtona nastupilo je neustavnim djelovanjem visokih predstavnika koji su nastojali izvršiti razgradnju Ustava BiH, i to putem zakona. Kako se zakonima nikako ne može mijenjati Ustav, sve što je nasiljem oduzeto može biti vraćeno u skladu sa izvornim Dejtonskim sporazumom i Ustavom – naglasila je Majkićeva.
Ona je napomenula da danas u BiH nema otvorenog dijaloga ni o jednom značajnom pitanju između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda.
U američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu je prije 26 godina parafiran Dejtonski mirovni sporazum ili Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH.
Tvrdnju da je ovim sporazumom stvorena državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koju smo preuzeli sa Srne, sajt raskrinkavanje.ba je ocijenio kao “manipulisanje činjenicama”.
Kako navode u analizi, Ustav Bosne i Hercegovine ne podupire tvrdnju da je Dejtonskim sporazumom “stvorena državna zajednica Bosna i Hercegovina sastavljena od dva entiteta”. U Ustavu se, zapravo, navodi da Republika BiH “nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država”. U prvom članu Ustava BiH jasno se navodi da se Ustavom njena unutrašnja organizacija modifikuje – to jest, mijenja ili prilagođava – unutar već postojećih, međunarodno priznatih granica. Ona, dakle, nije u Dejtonu “sastavljena” od dva entiteta, u smislu da je nastala njihovim spajanjem, već se od njih “sastoji”, kako je navedeno u članu 3.
Iz Ustava je, dakle, jasno da je Bosna i Hercegovina postojala i prije zaključivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te da nije “stvorena” mirovnim sporazumom iz 1995. Ona je nezavisnost od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije proglasila 1. marta 1992. godine, nakon održanog referenduma o nezavisnosti. Zemlje članice tadašnje Evropske zajednice su je kao nezavisnu i suverenu državu priznale 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije, to su učinile i Sjedinjene Američke Države, zaključuju na sajtu raskrinkavanje.ba.
Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu, a dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Srpskoj.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu