Politika

U čijim je rukama pravosuđe u BiH: Smjenom Gordane Tadić nastavljen POLITIČKI RAT OKO FOTELJA

Bošnjaci ispunjavaju svoju misiju i preuzimaju pravosuđe BiH – poruka je koju ovih dana ponovo šalju najviši srpski i hrvatski funkcioneri, čime domaća sapunica zvana pravosuđe dobija svoj nastavak.

U čijim je rukama pravosuđe u BiH: Smjenom Gordane Tadić nastavljen POLITIČKI RAT OKO FOTELJA
FOTO: SHUTTERSTOCK

Povod za ovakve izjave ovaj put je smjena glavne tužiteljke Tužilaštva BiH Gordane Tadić, koju su, kako tvrde iz HDZ BiH i SNSD, smijenili Bošnjaci koji sjede u VSTS. Ono što nisu pomenuli jeste činjenica da je na mjesto Tadićeve došao Srbin iz Banjaluke, Milanko Kajganić, čime teza kako Bošnjaci preuzimaju pravosuđe pada u vodu.

FOTO: N1/SCREENSHOT
FOTO: N1/SCREENSHOT

Naravno, baš kao i u slučaju odlaska Milana Tegeltije sa čela VSTS, niko od političara se ne bavi razlozima zašto je neko smijenjen ili podnio ostavku, već koje je nacionalnosti taj neko. Zaboravlja se, pri tome, jasno naglasiti da je mjera za nacionalnost bliskost sa određenim strankama iz vladajuće strukture.

Ko za koga glasa

Ime Gordane Tadić godinama se tako povezivalo sa HDZ BiH, baš kao i ime Milana Tegeltije sa SNSD, pa zato nije ni čudo što su upravo ove dvije stranke njihov odlazak sa čela ovih institucija najviše i kritikovali, tvrdeći kako njihovim odlaskom pravosuđe „pada“ u ruke Bošnjaka i SDA.

Isto to je u više navrata ovih dana ponovio i bivši prvi čovjek VSTS, Milan Tegeltija, koji je odmah nakon odlaska sa čela te institucije postao savjetnik srpskom članu Predsjedništva.

On je prekjuče na svom tviter nalogu napisao kako su za smjenu Tadićeve glasali isključivo Bošnjaci u VSTS, a nijedan Srbin ili Hrvat.

Ubrzo nakon toga na društvenim mrežama mu je stigao odgovor kako su Bošnjaci u VSTS glasali i za njega onda kada je biran za predsjednika te institucije, te upitali da li to znači da on tada nije bio Srbin.

I dok SNSD i HDZ negoduju zbog smjene Tadićeve i preuzimanja pravosuđa od strane Bošnjaka i SDA, novi glavni tužilac se našao na meti upravo Bošnjaka, koji tvrde da je na čelo Tužilaštva BiH došao čovjek „koji progoni generale, komandni kadar i borce tzv. Armije RBiH“.

Ko je imao korist

Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković tako je rekao da ovo imenovanje dokazuje još jedno poniženje za Bošnjake.

– Na čelo Tužilaštva BiH došao je tužilac koji je podigao optužnice i procesuira Dudakovića, Drekovića… – naveo je Konaković, koji je još dodao da je Kajganić osoba koja se dovodi u vezu s Milanom Tegeltijom, dakle sa SNSD.

Upravo ovi primjeri najbolje pokazuju da je politika duboko uvukla svoje prste unutar pravosudnog sistema, te da nijedna promjena prvih ljudi na čelu VSTS, Suda i Tužilaštva BiH, ne može proći, a da se to ne okarakteriše kao udar na Srbe, Hrvate ili Bošnjake.

Ono što se namjerno prećutkuje jeste činjenica da su na čelu ključnih institucija u pravosuđu svih prethodnih godina sjedili i Srbi i Hrvati i Bošnjaci, a jedinu korist od svega toga imali su samo političari iz vladajućih struktura, a ne obični građani, bez obzira na nacionalnost.

Pročitajte još

Mjesto predsjednika VSTS je od osnivanja pa sve do prošle godine, dakle punih 16 godina, bilo rezervisano isključivo za Srbe, dok su se na čelu Tužilaštva BiH u prošlosti nalazili i Srbi, isto kao i Hrvati. Međutim, to što su na čelu pravosudnih institucija u prošlosti bili Srbi, na primjer, nije pomoglo mnogim demobilisanim borcima Vojske Republike Srpske i bivšim srpskim policajcima kojima je na leđa okačen teret ratnih zločina. Srbi su tako do sada osuđeni na više od 1.800 godina zatvora zbog navodnih ratnih zločina, Bošnjaci na preko 370, a Hrvati na više od 280 godina zatvora.

To što su na čelu pravosudnih institucija bili Srbi, Hrvati ili Bošnjaci, isto tako nije spriječilo da se pravosuđe sroza na najnižu granu, te da povjerenje u njega danas niko nema.

Poremećen sistem vrijednosti

I na kraju, ukoliko ljudi na ključnim pozicijama u pravosuđu u prošlosti zaista nisu imali nikakve veze sa određenim političkim strukturama, zbog čega su onda njihovim odlaskom sa tih pozicija najviše bili nezadovoljni upravo političari?

Sociolog Vladimir Vasić ističe da je sistem vrijednosti u BiH odavno poremećen jer se na ozbiljne državničke pozicije ne imenuju kompetentne osobe već politički podobne.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Glavni razlog i glavni argument za imenovanje neke osobe na poziciju, kako kaše Vasić, jeste njegova politička kompetencija, pa tek negdje na zadnjem mjestu su njegove profesionalne reference.

– To je ozbiljan problem, koji je kao neka neliječena rak rana u društvu u BiH, naročito kada govorimo o ozbiljnim državničkim pozicijama. Pravosuđe u BiH je odavno pod direktnom kontrolom politike i određenih vladajućih struktura – kaže Vasić za Srpskainfo.

Dodaje da su građani srpske nacionalnosti u prošlosti bili najviše na meti pravosuđa na nivou BiH, te da su upravo oni doživjeli najveću nepravdu kroz brojne presude.

Politički podobni

Pri tome, kako kaže Vasić, ne misli na srpske političare, već obične građane. S druge strane, dodaje Vasić, na ključnim pozicijama u pravosuđu smo imali i Srbe, a ne samo Bošnjake i Hrvate.

– Korijen problema i te nepravde prema Srbima ne treba da tražimo u politikama hrvatskih, bošnjačkih i drugih nesrpskih stranaka, već upravo u srpskim politikama i srpskim vladajućim koalicijama, iz razloga jer su oni te ljude i birali na ključne pozicije. Umjesto da se na takve pozicije postavljaju odgovorni i profesionalni ljudi postavljani su politički podobni koji su spremni na različite dilove i djelovanja – upozorava Vasić.

On ističe da se ne može reći da u pravosuđu nema profesionalnih i časnih osoba, ali oni ne mogu da isplivaju na površinu jer nisu politički podobni.

Vasić kaže da je u pravosuđu sve manje pravde i istine, i to je razlog zašto je ovo društvo na niskoj ljestvici vrjednosnog sistema, a na veoma visokoj ljestvici korupcije i kriminala.

– Čini mi se da pojedincima takav haos odgovara, bez obzira na kojoj strani bili – zaključuje Vasić.

Neprimjereno ponašanje

Direktorka organizacije Transparensi internešenel BiH, Ivana Korajlić, ističe da više nije nikakva tajna da se na ključne pozicije u pravosuđu postavljaju politički podobni kadrovi, koji za svoj rad ne odgovaraju niti instucijama niti građanima, već onima koji su zaslužni za njihovo imenovanje.

FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA

Ona posjeća da je disciplinski postupak protiv Tadićeve pokrenut zbog pritiska javnosti, jer je rad Tužilaštva BiH u prethodnom periodu bio katastrofalan, a njeno ponašanje potpuno neprimjereno.

To, međutim, kako dodaje ona, političari koji osuđuju smjenu Tadićeve ne pominju u svojim izlaganjima.

Korajlićeva ističe da promjena jedne osobe na čelu neke institucije neće ništa promijeniti, već je potrebno reformisati kompletan sistem imenovanja u pravosuđu.

Prihvati notifikacije