Prema podacima Agencije za osiguranje BiH, ukupna premija osiguranja za prvu polovinu 2018. iznosila je 358,9 miliona maraka, a za osiguranje od požara i elementarnih nepogoda 16,82 miliona KM.
Zanimljivo je da je ukupna premija, u odnosu na isti period 2017, lane povećana za 13,8 miliona, dok je premija osiguranja od elementarnih nepogoda smanjena za oko milion KM.
Ovi podaci potvrđuju da se, uprkos nepogodama koje prilično često pogađaju ovo područje, građani, poljoprivrednici i privrednici osiguranje imovine nisu prepoznali kao jedan od vidova zaštite.
To su više puta potvrdili i u Udruženju društava za osiguranje Srpske, iz kojeg su naglasili da građani nemaju razvijenu svijest o značaju osiguranja. Naglasili su da je razlog to što ljudi pretpostavljaju da, ako se neka elementarna nepogoda desi jedne godine, to neće biti slučaj u nekim predstojećim godinama.
Situacija je slična i u slučaju javnih preduzeća, koja takođe ne osiguravaju svoju imovinu. Ova preduzeća, naime, osiguravaju samo radnike i vozila, ali ne i imovinu, zbog čega su ogromni resursi u Srpskoj i dalje neosigurani. Situacija je sasvim drugačija kod preduzeća u RS čiji su vlasnici stranci, koja su osigurana od poplava, bujica, snježne lavine, loma mašina, te prekida proizvodnje u slučaju neke nepogode, prilikom čega gubitke pokriva osiguranje.
A da BiH spada u zemlje visoke izloženosti prirodnim i vještačkim opasnostima, poput nepredvidivih poplava, suša i toplotnih talasa, što će imati negativan uticaj na BDP, više privrednih sektora i na živote i egzistenciju stanovnika, potvrdili su nedavno i iz Unicefa.
Iz ove organizacije poručili su da su, ipak, lokalne vlasti na prvoj liniji odgovora na sve katastrofe, zbog čega su dužne da pokrenu promjene kako bi bio smanjen rizik od katastrofa.
U njihovom izvještaju navodi se da, od 145 lokalnih samouprava u zemlji, 91 ima vrlo značajan rizik od poplava i klizišta, dok se za 27 smatra da su visokog rizika. U proteklih 12 godina, šest ih je bilo obilježeno sušama, a vrlo česte su godine s velikim i katastrofalnim poplavama.
U izvještaju je navedeno da posljedice svih prirodnih katastrofa mogu biti razorne, a da je prema procjeni sprovedenoj nakon poplava u maju 2014. godine 81 lokalna samouprava bila pogođena sa 75 odsto štete, čije posljedice su osjetile porodice, preduzeća i poljoprivredna proizvodnja.
Unicef u Svjetskom izvještaju iz 2017. ukazuje da, uprkos očitim trendovima učestalosti katastrofa, u BiH nije podstaknut odgovarajući pristup upravljanja katastrofama uzrokovanim klimatskim promjenama.
Analiza UNDP BiH pokazala je da su poplave iz maja 2014. godine aktivirale više od 3.000 klizišta u cijeloj zemlji, uzrokujući uništenje preko 2.000 domova. Oko 150 klizišta izazvalo je direktna oštećenja na glavnim putnim pravcima i transportnim sistemima, narušilo privredne djelatnosti, dostavu humanitarne pomoći i odsjeklo brojne lokalne zajednice.
Razorne poplave
Razorne poplave, u maju 2014. godine, pogodile su četvrtinu teritorije BiH i oko milion ljudi, što čini približno 27 odsto od ukupnog broja stanovnika, podaci su UNDP BiH.
Poplavama je pogođena skoro polovina lokalnih zajednica, od čega je 46 pretrpjelo teška oštećenja i razaranja, gdje su gradska, industrijska i ruralna područja danima bila u potpunosti poplavljena, odsječena od svijeta, bez struje, vode i komunikacija.
Kuće, infrastruktura, škole, bolnice, privatni objekti, gazdinstva i usjevi zbrisani su sa lica zemlje, što je dovelo do prekida rada javnih službi, lokalne privrede i poljoprivrednih radova.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu