Sud BiH krajem prošle godine odredio je prinudno izvršenje protiv UIO BiH i još ranije naredio da ova institucija isplati banjalučkoj firmi “Gas sistem” d.o.o. iznos od 5.000 maraka s kamatom i troškovima postupka.
Da apsurd bude veći, UIO je Kresojeviću, vlasniku firme “Gas sistem” d.o.o. iz Banjaluke, uredno odobrila povrat depozita uplaćenog kao osiguranje plaćanja eventualnog carinskog duga nakon uvoza automobila iz Holandije.
Nakon što je Kresojević dokazao da automobil koji je uvezao posjeduje preferencijalno porijeklo, odnosno EUR1 obrazac, otišao je do banke po svoj novac, ali je tada otkrio da je bio žrtva dobro osmišljene prevare u režiji državne institucije.
Naime, UIO BiH je zatražila od Kresojevića da uplati novac na račun koji je u kritično vrijeme već bio blokiran zbog tužbe Republike Srpske protiv UIO, o čemu je portal Srpskainfo ranije detaljno pisao.
Ovakav apsurd može se vidjeti samo u BiH, jer je UIO prvo odobrila povrat depozita, a zatim obavijestila Kresojevića kako nema novca da ga isplati, jer su računi ispražnjeni.
Posebno otežavajuća okolnost po državnu instituciju je ta što sporni novac uopšte nije bio njihov, već novac Kresojevića koji je bio deponovan na “sigurnom”.
Revoltirani Banjalučanin se u cilju zaštite svojih prava tada obratio Sudu BiH, koji je donio rješenje u njegovu korist, ali UIO BiH do danas nije vratila novac i različitim mahinacijama odbija da to učini i dalje.
– Ukoliko dužnik (UIO BiH) ne postupi u roku od osam dana, izvršenje će se provesti pljenidbom novčanih sredstava dužnika koja ima kod UniCredit banke d.d. Mostar, te se nalaže UniCredit banci da sa računa dužnika izvrši plenidbu sredstava nakon pravosnažnosti rješenja o izvršenju u iznosu od 5.121,63 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 24. jula 2020. godine – navodilo se u odluci Suda BiH koja do danas nije realizovana.
Od ovog datuma prošlo je više od godinu dana, a Banjalučaninu još uvijek nije vraćen njegov novac.
U međuvremenu, UIO je u svojoj žalbi, između ostalog, upoznala Sud BiH da je zbog presude po tužbi Republike Srpske s depozitnih računa u više banaka ostala bez 1,8 miliona maraka.
UIO BiH je dalje objasnila kako su sredstva sa ispražnjenih računa bila “alat” ove institucije za obavljanje djelatnosti.
Drugim riječima, kako su depozitni računi ispražnjeni, tako UIO BiH tvrdi da nema novca da isplati Banjalučanina. U svojoj žalbi čak ističu da račun Trezora BiH, s kojeg bi se trebala namiriti šteta u konkretnom slučaju, nije račun UIO BiH!
– Ovo je nečuveno. Uplatio sam novac, iako sam tražio da se to pokrije bankarskom garancijom, ali ne, novac sam morao uplatiti. Nisam znao da ga uplaćujem na račun koji je već bio blokiran. To su mi rekli tek kada sam tražio svoje pare nazad – objasnio je Kresojević.
Ogorčeni Banjalučanin ne može vjerovati da u njegovom slučaju nije pomogla ni odluka Suda BiH koja bi u svakoj normalnoj državi bila obavezujuća.
– Pitam se samo kako imaju novca za zgradu od 100 miliona maraka,a nemaju novca kada su u pitanju građani- izjavio je Kresojević dodavši kako neće stati u traženju pravde.
U žalbi koju je UIO BiH nedavno dostavila Sudu BiH “objašnjeno” je između ostalog kako je nesporno da je Kresojeviću odobren povrat novca. Međutim, pravdaju se kako je sa depozitnih računa u bankama koje posluju u Republici Srpskoj u međuvremenu skinuto 1,8 miliona maraka, kako bi se naplatio iznos od 15 miliona maraka po tužbi Srpske.
UIO konstatuje kako su upravo depozitni računi bili “alat” u radu ove institucije za obavljanje poslova zbog kojih je osnovana.
Banjalučanin nije jedini
Advokat Predrag Herbez objasnio je da je “Gas sistem” d.o.o. 7. oktobra 2019. godine po carinskoj deklaraciji broj IMH 19924 uvezao putničko vozilo s validnim obrascem EUR 1, izdatim od strane prodavca, odnosno da se radi o robi iz EU s preferencijalnim porijeklom.
– Carinska ispostava Banjaluka je predmetni obrazac EUR1 poslala na provjeru, a za to vrijeme je zatražila da “Gas sistem” d.o.o. položi gotovinski depozit za osiguranja plaćanja eventualnog carinskog duga u iznosu od 5.121,63 KM, što je i učinjeno. Nakon provjere obrasca EUR1 od strane zemlje izvoznice, ustanovljeno je da je isti vjerodostojan, nakon čega je Carinska ispostava Banjaluka donijela rješenje broj 03/6-4/I-16-18-9-167-1/19 od 9. jula ove godine o povratu plaćenog gotovinskog depozita – objasnio je Herbez.
Iako su prošla četiri mjeseca od dana donošenja rješenja o povratu novca, UIO BiH ne vraća naplaćeni iznos.
– Sudu BiH sam zbog svega podnio prijedlog za izvršenje na osnovu predmetnog rješenja – dodao je Herbez, istakavši da slučaj Kresojevića nije jedini slučaj gdje UIO BiH ne vraća sredstva koja naplaćuje po odnosu gotovinskog depozita.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu