O konkretnom slučaju Srpskainfo je pisala još u septembru ove godine, nakon što je UIO BiH Banjalučaninu Danielu Kresojeviću, vlasniku firme “Gas sistem” d.o.o. iz Banjaluke, uredno odobrila povrat depozita uplaćenog za osiguranje plaćanja eventualnog carinskog duga nakon uvoza automobila iz Holandije.
Nakon što je Kresojević dokazao da automobil koji je uvezao posjeduje preferencijalno porijeklo, odnosno EUR1 obrazac, otišao je do banke po svoj novac, ali je uslijedio šok.
Apsurd
Ovakav apsurd može se vidjeti samo u BiH, jer je UIO uredno odborila povrat depozita, a zatim obavijestila Kresojevića kako nema novca da ga isplati, jer su računi ispražnjeni.
Revoltirani Banjalučanin zatim se obratio Sudu BiH, koji je donio rješenje u njegovu korist, ali kako stvari stoje, UIO BiH se sada postavlja i iznad pravosudnih institucija, jer i dalje odbija isplatiti novac.
– Ukoliko dužnik (UIO BiH) ne postupi u roku od osam dana, izvršenje će se provesti pljenidbom novčanih sredstava dužnika koja ima kod UniCredit banke d.d. Mostar, te se nalaže UniCredit banci da sa računa dužnika izvrši pljenidbu sredstava nakon pravosnažnosti rešenja o izvršenju u iznosu od 5.121,63 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 24. jula 2020. godine – navodi se u odluci Suda BiH, koja je u posjedu Srpskainfo.
Opravdanje
U međuvremenu, UIO BiH je u svojoj žalbi, između ostalog, upoznala Sud BiH da je zbog presude po tužbi Republike Srpske s depozitnih računa u više banaka ostala bez 1,8 miliona maraka.
UIO BiH je dalje objasnila kako su sredstva sa ispražnjenih računa bila “alat” ove institucije za obavljanje delatnosti.
Drugim riječima, kako su depozitni računi ispražnjeni, tako UIO BiH tvrdi da nema novca da isplati Banjalučanina. UIO BiH u svojoj žalbi čak ističe da račun Trezora BiH, s kojeg bi se trebala namiriti šteta u konkretnom slučaju, nije račun UIO BiH!
– Ovo je nečuveno. Uplatio sam iznos, iako sam tražio da se to pokrije bankarskom garancijom, ali ne, novac sam morao uplatiti. Nisam znao da ga uplaćujem na račun koji je bio blokiran. To su mi rekli tek kada sam tražio svoje pare nazad – objasnio je Kresojević.
Nije jedini
Advokat Predrag Herbez objasnio je ranije da je “Gas sistem” d.o.o. 7. oktobra 2019. godine po carinskoj deklaraciji broj IMH 19924 uvezao putničko vozilo s validnim obrascem EUR 1, izdatim od strane prodavca, odnosno da se radi o robi iz EU s preferencijalnim porijeklom.
– Carinska ispostava Banjaluka je predmetni obrazac EUR1 poslala na provjeru, a za to vrijeme je zatražila da “Gas sistem” d.o.o. položi gotovinski depozit za osiguranja plaćanja eventualnog carinskog duga u iznosu od 5.121,63 KM, što je i učinjeno. Nakon provere obrasca EUR1 od strane zemlje izvoznice, ustanovljeno je da je isti verodostojan, nakon čega je Carinska ispostava Banjaluka donijela rješenje broj 03/6-4/I-16-18-9-167-1/19 od 9. jula ove godine o povratu plaćenog gotovinskog depozita – objasnio je Herbez.
Iako su prošla četiri mjeseca od dana donošenja rješenja o povratu novca, UIO BiH ne vraća naplaćeni iznos.
– Sudu BiH sam zbog svega podnio prijedlog za izvršenje na osnovu predmetnog rješenja – dodao je Herbez, istakavši da slučaj Kresojevića nije jedini slučaj gdje UIO BiH ne vraća sredstva koja naplaćuje po odnosu gotovinskog depozita.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu