Biznis

“Ukinuti subvencionisanje poslovnih banaka u evrozoni” Austrijski guverner uputio oštru poruku Evropskoj centralnoj banci

Guverner austrijske Centralne banke Robert Holzman traži da se promijeni monetarna politika Evropske centralne banke (ECB).

Robert Holzman
FOTO: EPA-EFE/JOERG HALISCH
Robert Holzman

On je u najnovijem intervjuu za Reuters poručio kako Evropska centralna banka treba prestati sa subvencionisanjem poslovnih banaka u evrozoni i srezati im kamatnu stopu koju dobivaju za deponirane viškove likvidnosti.

Trenutno komercijalne banke imaju 3,2 biliona evra viška likvidnosti koji drže kod ECB po kamatnoj stopi od četiri odsto, pa su ECB i mnoge centralne banke evrozone završile poslovanje u prošloj godini u dubokom minusu.

Hrvatska centralna banka (HNB) nije među njima – ona je u svom financijskom izvještaju za 2023. godinu objavila da je „zabilježila  rezultat računa dobiti i gubitka u iznosu od nula evra“, dok je za godinu ranije bio zabilježen pozitivan finansijski rezultat od 64 miliona evra.

Međutim, na ime kamate na deponirani višak likvidnosti komercijalnih banaka uplatila je čak 480 miliona  evra, a zbog toga je i prošlogodišnja dobit banaka znatno rasla: povećala se 90 odsto u odnosu na 2022. godinu i iznosila 1,34 milijarde evra.

 Banke su istovremeno na oročene depozite građana davale (i daju) vrlo niske kamatne stope.

Evo šta treba učiniti

– Nema razloga unutar monetarne politike zašto bismo trebali nuditi takvu subvenciju – poručuje austrijski guverner, kako prenosi Reuters.

On je član 26-članog Upravnog savjeta ECB u kojem sjedi i guverner HNB Boris Vujčić.

Zalaže se, kao i još neki guverneri centralnih banaka evrozone, da se poveća postotak rezervi na koje banke ne mogu dobivati pomenutu kamatu od četiri odsto, sa sadašnjih jedan na između pet i 10 odsto.

Pročitajte još

ECB je, inače, prošle godine zabilježila gubitak od 1,3 milijarde evra, što je prvi put od 2004. godine da imaju negativan rezultat.

Podsjetimo, viškovi likvidnosti komercijalnih banaka pojavili su se nakon što je, radi oporavka od globalne finansijske krize 2008. godine, ECB provodio program velikog otkupa vrijednosnih papira, a kamate na novčane depozite su tada bile niske i nisu bile velik trošak. 

S pojavom inflacije, promijenila se (pooštrila) monetarna politika i referentne kamate su postepeno narasle i sada su značajan trošak, piše Forbes Hrvatska.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu