Jovo Dragojević, vlasnik obližnjeg rasadnika voća kaže da su prvi reagovali njegovi radnici.
Koristeći vodu iz Jurkovice za pranje, navodnjavanje i druge potrebe radnici u rasadniku upozorili su na smrad. To je bio znak za uzbunu. Na mjestu odakle pomoću pumpi crpimo vodu, nasukalo se nekoliko vreća životnjskog otpada, vjerovatno od ovaca, svinja, teladi i drugih životinja koji se raspada – ispričao je Dragojević koji je alarmirao komšije, medije, lokalnu vlast.
On kaže da je sada ugroženo zdravlje stanovništva a 60.000 sadnica voća, nakon kišnog perioda, biće uskraćeno za navodnjavanje.
– Vreće su vjerovatno bačene sa mosta, sada ih voda nosi, psi lutalice se hrane životnjskim iznutricama za koje ne znamo porijeklo niti da li su od bolesnih ili zdravih životinja te šire zarazu. Ne znamo u selu šta da radimo, kako da životnu sredinu, naše rijeke, potoke i livade zaštitimo od ekoloških bombi. Pored puta pronašao sam i bačenu pseću kućicu sa uginulim štenadima – požalio se Jovo Dragojević.
Brane Stojaković iz Cerovljana kaže da je Jurkovica, gdje su se nekada kupali, promijenila boju, da je postala crna.
– Komunalna policija i drugi organi vlasti moraju pronaći počinioca, saznati ko je u vodu bacio otpad i sankcionisati ga. Sve dok ne budemo primjenjivali rigorozne kazne, nama će se ovakve slučajevi dešavati, mi ćemo se zatrovati i podaviti u smeću – smatra Stojaković.
U Komunalnoj policiji Gradiška rekli su nam da će hitno preduzeti sanacione mjere, ukloniti životinjski otpad iz vode i eliminisati mogućnosti širenja zaraze. Danijela Gajić, komunalni policajac ne osporava da je došlo do zagađenja životne sredine.
– Izašli smo na teren sa dvojicom komunalaca, izvadili dio vreća i zapalili na neškodljiv način po životnu sredinu. Da bismo otkrili počinioca, potrebna nam je saradnja mještana koji mogu pomoći u razotkrivanju uzroka ovog slučaja – objasnila nam je Danijela Gajić.
Međutim, mještani Bereka nisu zadovoljni intervencijom Komunalne policije jer smatraju da posao nije urađen u skladu sa standardima. -Komunalci nemaju adekvatnu zaštitu, maske, odjeću, obuću… U patikama gaze po vodi dubokoj metar a otpad pale pomoću starih automobilskih guma. Sve vreće nisu izvađene iz vode a mi nismo dobili zapisnik, nismo informisani o razmjerama zagađenja vode niti mjerama koje trebamo preduzeti da bismo zaštitili ljude i životnu sredinu – kazali su nam mještani Bereka.
Veterinari i poljoprivredni stručnjaci smatraju da upravo neznanje i nemar poljoprivrednika često mogu ugroziti prirodnu okolinu.
– Životinjski otpad sa farmi je veoma opasan, naročito kad je u pitanju zagađenje zemljišta, jer može sadržavati hormone, pesticide i antibiotike i sve ono što je životinja koristila u toku životnog ciklusa. Zbog toga, individualna poljoprivredna gazdinstva, klanične industrije i poljoprivredni kombinati mogu biti veliki zagađivači životne sredine – rekao nam je Momir Cvjetković, inženjer stočarstva iz Nove Topople.
Klanični otpad, smatra naš sagovornik, spada u grupu opasnog otpada koji mora da bude na adekvatan način uklonjen. Nažalost, velika količina klaničnog otpada završava u životnoj sredini, upozorio je Cvjetković. Zakonom o veterinarstvu u RS propisano da se trupla uginulih životinja i nusproizvoda moraju preraditi, obraditi ili uništiti te nije dozvoljeno bacati ih u rijeke, kanale ili druge vodene tokove, kao ni ostavljati ih na putevima, otvorenom prostoru, šumama…
U Nacrtu strategije upravljanja otpadom u RS za period od 2016. do 2025. se kaže da ne postoje pouzdani podaci o količinama otpada životinjskog porijekla, ali da se procjenjuje da u RS godišnje nastaje oko 22.500 tona životinjskog otpada.
Uništavanje životinjskog otpada nedefinisano
U RS ne postoje objekti i službe koji bi na propisan način uništavali životinjska trupla i nusproizvode, a lokalne zajednice nemaju novca da obezbijede uslove za izgradnju i održavanje takvih objekata. Rekli su ovo medijima u Inspektoratu RS, te istakli da problem predstavljaju bačena trupla ili nusproizvodi koje nesavesni pojedinci odlažu u prirodu, gdje je teško utvrditi počinioca, kao i uzrok uginuća, što je posebno važno zbog potencijalne opasnosti od širenja zaraze.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu