Nova istraživanja pokazuju da najveće koristi dolaze kada se više krećemo kasnije tokom dana.
Nova studija pokazuje da nije samo količina fizičke aktivnosti važna, već i vrijeme kada se vježba. Prema rečima koautora, doktoranta Antonija Klavera Jimeno sa Instituta za istraživanje sporta i zdravlja Univerziteta u Granadi, tajming je ključan za bolju kontrolu šećera u krvi.
– Naši nalazi pokazuju da je važno imati tačno definisan plan vježbi. Stručnjaci treba da odrede najbolje vrijeme za vježbanje kako bi povećali efikasnost, posebno kod ljudi sa rizikom od insulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2 – objašnjava Jimeno.
Fizička aktivnost noću je bolja za snižavanje nivoa šećera u krvi tokom dana
Studija je obuhvatila 186 učesnika prosječne starosti 46 godina i BMI-a 33. Istraživači su pratili fizičku aktivnost i nivo glukoze tokom 14 dana pomoću uređaja. Otkrili su da 50% ili više dnevne fizičke aktivnosti uveče smanjuje nivo glukoze, naročito kod ljudi sa poremećenim regulisanjem glukoze.
Dr Malen Lindholm ističe da je razlika u smanjenju nivoa glukoze minimalna između večernjih, jutarnjih i mješovitih vježbi.
Dr Fatima Sajd naglašava da vježbanje nakon večere može poboljšati kontrolu šećera u krvi narednog jutra.
Kontrola šećera u krvi je ključna za održavanje tjelesne težine
Kontrola nivoa šećera u krvi je ključna za cjelokupno zdravlje, uključujući i održavanje tjelesne težine. Stabilan nivo šećera omogućava organizmu da efikasno koristi energiju, dok visok nivo dovodi do oslobađanja insulina, što povećava skladištenje masti.
Dugotrajno visok nivo šećera može izazvati insulinsku rezistenciju, što znači da ćelije ne reaguju pravilno na insulin, čime se otežava sagorijevanje masti. Smanjenje insulinske rezistencije kroz bolju kontrolu šećera u krvi može pomoći u procesu mršavljenja.
Zašto bi vježbe poslije večere bile korisnije?
Ovi nalazi podržavaju prednosti večernjeg vježbanja. Australijska studija je pokazala da fizička aktivnost uveče ima najveći uticaj na smanjenje smrtnosti i srčanih bolesti.
– Kada jedemo, posebno ugljene hidrate, tijelo mora da obradi hranu i pošalje glukozu u ćelije. Međutim, bolesti kao što su gojaznost ili metabolički sindrom otežavaju ovom procesu – objašnjava dr Sajd.
Vježbanje smanjuje insulinsku rezistenciju, što rezultira smanjenjem nivoa glukoze, dodaje ona.
– Večernje vježbanje ima smisla jer, dok spavamo, tijelo oslobađa glukozu da reguliše šećer u krvi. Ako smanjimo insulinsku rezistenciju, glukoza odlazi u ćelije gdje je potrebna, a ne ostaje u krvotoku – ističe Sajd.
Ove prednosti mogu biti povezane sa cirkadijalnim ritmovima i promjenama u insulinskoj osjetljivosti tokom dana. Fizička aktivnost može da nadoknadi smanjenje osjetljivosti na insulin noću.
Ranija istraživanja su pokazala da postoji cirkadijalni ritam (unutrašnji biološki sat) osjetljivosti na insulin, koji pomaže organizmu da se zaštiti od niskog nivoa šećera u krvi tokom noći.
– Takođe, osobe koje vježbaju noću obično jedu ranije i unose manje hrane nego oni koji to rade tokom dan -, zaključuje dr Kim, endokrinolog sa Stanforda.
Najbolje vrijeme za vežbanje je kada god imate priliku, poručuje dr Kim. Većina njenih pacijenata sa dijabetesom tipa 2 teško pronalazi vrijeme za fizičku aktivnost, ali važno je da se nađe trenutak koji odgovara.
Istraživanja sugerišu da večernje vježbanje može donijeti nešto veće koristi, naročito za osobe sa poremećenom tolerancijom na glukozu.
Međutim, dr Lindholm smatra da još uvijek nema dovoljno dokaza da se večernje vježbanje favorizuje u odnosu na jutarnje.
– Vježbajte kada god možete i iskoristite svaku priliku da poboljšate zdravlje. Svaka vježba je korisna – zaključuje dr Lindholm, prenosi Kurir.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu