
NEMOJTE JESTI SAMI Ovo istraživanje otkriva kako bliska osoba utiče na šećer u krvi
Način na koji naše tijelo reaguje na obrok možda ne zavisi samo od onoga što se nalazi na tanjiru.

Način na koji naše tijelo reaguje na obrok možda ne zavisi samo od onoga što se nalazi na tanjiru.

Glukoza do mozga stiže nekoliko minuta nakon obroka bogatog šećerom, ali jačina i brzina simptoma zavise od osobe i načina na koji organizam reguliše glukozu.

Najnovija istraživanja, koja je predstavila dr Megi Pauers, potvrđuju da lisnato zeleno povrće treba da bude važan dio ishrane, a spanać se pritom posebno izdvaja.

Dijabetes tip 2 jedno je od najčešćih hroničnih oboljenja, a dodatni problem predstavlja to što neke osobe mogu godinama imati ovu bolest, a da toga nisu svijesne.

Ako pratite nivo šećera u krvi, znate da će se vrijednosti obično povećati nakon večere. Iako veličina i trajanje tog skoka zavise od vrste hrane koju ste jeli, kratka šetnja poslije večere može pomoći u kontroli nivoa šećera u krvi.

Cilj zdrave večere nije potpuno izbacivanje ugljenih hidrata, već njihov pametan izbor i pravilno kombinovanje sa proteinima, povrćem i zdravim mastima.

Voće koje se u ovo doba godine najviše jede odlično djeluje na vid i kosti. Tačno je da ima brojne zdravstvene prednosti, ali i da pojedinim ljudima može da smeta. Gostujući u jutarnjem programu na tv Prva, gastroenterolog dr Vojislav Perišić objasnio je kako grožđe utiče na zdravlje, kojim ljudima može da napravi smetnje, kao i da ga je testirao na sebi.

Lubenica i dinja omiljeno su ljetnje voće jer osvježavaju organizam i bogate su vodom, vitaminima, mineralima i antioksidansima.

Osjetljive desni koje krvare pri pranju zuba, iznenadni osjećaj kao da se hoda po vrelom trotoaru ili tamne mrlje na vratu mogu biti prvi, prikriveni signali da se u organizmu razvija dijabetes tip 2.

Visok nivo holesterola dovodi do nakupljanja plaka u krvnim sudovima, što može izazvati srčana oboljenja, moždani udar i druge zdravstvene probleme. Visok nivo šećera u krvi takođe može da izazove ozbiljne zdravstvene probleme ako se ne liječi.

Naučnici su otkrili da osobe koje svakodnevno jedu po jedan avokado imaju niže glikemijsko opterećenje ishrane, što znači da njihov organizam lakše kontroliše nivo šećera u krvi i ima manje naglih oscilacija glukoze.

Ugljeni hidrati nisu neprijatelj. Naprotiv, oni su glavni izvor energije za organizam i neophodni su za normalno funkcionisanje tijela. Problem nastaje kada određene vrste ugljenih hidrata izazovu nagli skok šećera u krvi, nakon kog često sledi jednako brz pad energije.

Iako ne postoji čarobni napitak koji sam od sebe topi kilograme bez pravilne ishrane i fizičke aktivnosti, stručnjaci ističu da određeni napici mogu podstaći metabolizam, poboljšati varenje i pomoći tijelu da bolje funkcioniše dok spavate ako ih redovno konzumirate uz zdrav stil života.

Majonez je prava kalorijska bomba. Zbog visokog sadržaja masti i kalorija, stručnjaci za ishranu preporučuju veliki oprez, a najbolje je da se majonez zameni manje kaloričnim alternativama, kao što je jogurt.

Da li vam život bez rezanaca djeluje nezamislivo? Nutricionisti otkrivaju kako tjestenina može da se uklopi u ishranu koja je prijateljska prema nivou šećera u krvi.

Prema novom istraživanju, jednostavna promjena u večernjoj rutini - prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata prije odlaska na spavanje - mogla bi imati pozitivan uticaj na zdravlje srca i metabolizam.

Uz dobru strategiju, sok od narandže može biti sasvim zdrav dio svakodnevice. Iako sadrži šećer, ima relativno nizak glikemijski indeks i bogat je antioksidansima koji pomažu u zaštiti ćelija. Ako želite izbjeći nagle skokove šećera u krvi, držite se manjih porcija i pijte ga uz hranu - najbolje uz proteine, vlakna i masti.

Ako pažljivo pratite unos kalorija, pazite na šećer i maksimalno ste smanjili slatkiše, vjerovatno ste se odrekli većine omiljenih čokoladnih i voćnih poslastica.

Zaboravite duge šetnje i fitnes rutine — prema ovom ljekaru, vaše srce i šećer u krvi više cijene čučnjeve nego sat vremena hoda.

Nova studija pokazuje da nije samo količina fizičke aktivnosti važna, već i vrijeme kada se vježba. Prema riječima koautora, doktoranta Antonija Klavera Jimeno sa Instituta za istraživanje sporta i zdravlja Univerziteta u Granadi, tajming je ključan za bolju kontrolu šećera u krvi.