Svijet

(VIDEO) 6. april kroz istoriju: Umro jedan od najvećih SF pisaca

Isak Asimov je američki pisac naučne fantastike, popularizator nauke i biohemičar.

Isak Asimov
FOTO: PHILLIP LEONIAN, WORLD EDITIONS, BANTAM BOOKS-WIKIPEDIA/RINGIER KOMBO

Rođen je 2. januara 1920. u Rusiji (Petroviči, kraj Smolenska), ali je zajedno s roditeljima emigrirao 1923. u SAD. Roditelji su mu govorili engleski i jidiš, tako da nikad nije naučio ruski.

Bio je izuzetno plodan autor, bavio se naukom, “popularnom naukom”, kriminalističkom književnošću i spekulativnom fikcijom (uglavnom naučnom fantastikom, ali i fantastikom), te je napisao ili uredio više od 500 knjiga i više od  90.000 pisama i razglednica.

Bio je poznat po svojoj tačnosti i izvanrednom osjećaju za vrijeme. Nikada nije gledao na sat, a uvijek je znao tačno da procijeni vrijeme, pogotovo kad bi mu govori trajali tačno onoliko koliko su bili predviđeni!

Zajedno s Robertom Hajnlajnom i Arturom Klarkom čini poznatu Veliku trojku pisaca naučne fantastike tog vremena. Najpoznatiji mu je djelo Zadužbina, u koje je uklopio i serijale Galaktičko carstvo i Robot.

Njegova četiri zakona robotike su danas legendarna, a glase:

0. Robot ne smije naškoditi čovječanstvu, ili svojom pasivnošću dozvoliti da se čovječanstvu naškodi.

1. Robot ne smije naškoditi čovjeku, ili svojom pasivnošću dozvoliti da se čovjeku naškodi, osim kad je to u suprotnosti s nultim zakonom.

2. Robot mora slušati ljudske naredbe, osim kad su one u suprotnosti s nultim ili prvim zakonom.

3. Robot treba da štiti svoj integritet, osim kad je to u suprotnosti s nultim, prvim ili drugim zakonom.

Asimov je svojim najboljim djelom smatrao priču “Posljednje pitanje” (The Last Question) iz 1956. godine.

Umro je na današnji dan, 6. aprila 1992. godine u Njujorku.

Pročitajte još

Ostali događaji na današnji dan

1867. – Knez Mihailo Obrenović preuzeo ključeve grada Beograda od Ali Riza-paše;

1896. – Prvu olimpijsku pobjedu na modernim OI izborio je Džejms Konoli (SAD), u troskoku – 13,71 m. Trenutni svjetski rekord je 18,29 metara i postavio ga je 1995. Džonatan Edvards (Velika Britanija);

1909. – Američki istraživač Robert Piri osvojio Sjeverni pol, prešavši sa ekspedicijom na sankama 1.600 kilometara;

1941. – Nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu bez objave rata napala Jugoslaviju. Beograd, koji je tri dana ranije proglašen otvorenim gradom, u 6.30 su napala 234 bombardera i 120 lovaca. Većina žitelja jugoslovenske prestonice je zatečena na spavanju, jer je bila nedjelja. U bombardovanju nastavljenom i naredna dva dana poginulo je oko 2.500 ljudi.

1971. – Umro Igor Fjodorovič Stravinski, ruski kompozitor;

1973. – U Beogradu otvorena nova zgrada Narodne biblioteke Srbije. Stara zgrada izgorjela u požaru 6. aprila 1941, kada su Nijemci bombardovali Beograd;

1987. – Rođen Borki Predojević, bosanskohercegovački šahovski velemajstor, svjetski i dvostruki evropski kadetski šampion;

1994. – Atentat na predsjednike Ruande i Burundija (obojica pripadnici naroda Hutu) označio je početak ruandskog genocida. U masovnom masakru stanovništva u Ruandi je za 100 dana ubijeno oko 800.000 Tutsija, ali i pripadnici naroda Hutu koji su se protivili zločinima ekstremista.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu