Na izložbi je predstavljeno oko 200 eksponata pjesnikove ostavštine s fokusom događaja ispraćaja pjesnika iz rodnoga Mostara nakon njegove smrti.
Savjetnik u Muzeju Hercegovine u Mostaru, Ibrahim Dizdar, kaže kako nepunih 60 godina oni brinu o toj zbirci i predstavljaju je javnosti.
– Na izložbi se može vidjeti raritetna podarhivska građa portreta pjesnika, snimci s porodicom i prijateljima. Izuzetna je i korespodencija rukopisa, pisama, dopisa, zahvalnica, odlikovanja, diploma… Takođe se mogu naći i zbrke pjesama koje je Aleksa imao i njihovi prevodi sa stranih jezika. Tu su i telegrami, dopisi, smrtovnice od 2. februara 1924, kada je Aleksa umro – ispričao je Dizdar.
Šantić je napisao i objavio više od 800 pjesama. Među njima su najpoznatije “Emina”, zatim “Veče na škoju”, “Ostajte ovdje”, “Moja otadžbina”, “O klasje moje”, “Što te nema?” i mnoge druge.
Izložbu je organizovalo Srpsko prosvjetno kulturno društvo (SPKD) ”Prosvjeta” Mostar, u suradnji sa SPKD ”Sarajevo”, Muzejom Hercegovine, Narodnim pozorištem Mostar i Centrom za kulturu Mostar.
Aleksa Šantić je rođen 1868. godine u Mostaru u tgovačkoj porodici, koja nije imala razumijevanja za njegov talenat, pa je Šantić trgovačku školu završio u Trstu i Ljubljani. Bio je predsjednik Srpskog pjevačkog i kulturnog umjetničkog društva “Gusle” u Mostaru, a surađivao je s poznatim književnicima tog doba poput Svetozara Ćorovića, Jovana Dučića, Osmana Đikića i drugih. Godine 1896. s Jovanom Dučićem i Atanasijem Šolom osnovao je književni časopis ”Zora”, koji je bez prekida izlazio do 1901. godine. Preminuo je 1924. godine u rodnom Mostaru.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu