Od kada joj je dijagnostikovan rak vrijeme provodi obilazeći ljekare u potrazi za lijekom. Svako ko je vidi na putu do bolnice, pomislio bi da je riječ o najobičnijoj baki na svijetu.
Ipak, Bridžit ima jednu tajnu – ona je kćerka Rudolfa Hesa, komandanta Aušvica, i dobar dio svog djetinjstva je provela upravo u ovom nacističkom logoru smrti!
Bridžit živi skromno u svojoj kući u Americi. Svake večeri i dalje spava pod budnim okom svog voljenog oca – fotografija Rudolfa Hesa visi iznad njenog kreveta.
O njemu je snimljen i film “Zona interesa”, koji je dobio dva Oskara, a za koji ljudi kažu da je film koji prikazuje najveću brutalnost u ljudskoj istoriji.
Taj “najfiniji čovijek na svijetu” izgradio je Aušvic, usavršio gasne komore i pretvorio stare vojne barake u Poljskoj u mašinu za ubijanje sposobnu da izbriše živote 2.000 ljudi po satu. Do kraja Drugog svjetskog rata, ovdje je ubijeno 1,1 miliona Jevreja, oko 20.000 Roma i desetine hiljada poljskih i ruskih političkih zatvorenika. Kao takav, Bridžitin otac je jedan od najvećih masovnih ubica u istoriji!
– On je morao to da uradi! Prijetili su mu! A on je bio samo jedan u nizu SS-ovaca. Bilo je drugih koji bi to uradili da je on odbio – keže Bridžit koja se oca sjeća po zajedničkim ručkovima, čitanju “Ivice i Marice” I kako se sa njom i njenom braćom i sestrama igra u bašti.
Rajski život u predvorju pakla
Bridžit toga tada možda nije bila svjesna, ali ipak danas zna – njihova igra i druženje dešavali su se u sred Aušvica, najozloglašenije logora, gdje je porodica Hes od 1940. do 1944. godine živela.
Sa gornjeg sprata, mogli su da vide barake u kojima su živeli zarobljenici i krematorijum u kom su ubijani.
Ono što je Bridžitina majka opisala kao “raj” bio je pakao za milione ljudi.
Ipak, ne za porodicu Hes! Imali su kuvare, dadilje, baštovane, sobarice… svi ovi ljudi bili su zatvorenici režima kome je služio Bridžitin otac, piše Vašingtonpost.
Kuća je bila namještena i dekorisana stvarima oduzetim od onih koji su svakodnevno upućivani u gasnu komoru. U bašti, Bridžita se igrala na toboganu i u velikoj replici aviona koju su izgradili zatvorenici.
Bio je to život u luksuzu na svega nekoliko koraka od najvećeg horora ikada viđenog u istoriji čovječanstva.
Nirnberški proces i bjekstvo na sjever
Kako se kraj rata bližio, Rudolf Hes je sa porodicom pobjegao na sjever. Bridžit je ostala sa majkom, dok joj je otac promijenio identitet i sakrio se na jednoj farmi nedaleko od danske granice.
Njihov plan da u pravom trenutku pobjegnu u Južnu Ameriku poremećen je kada je njihovo sklonište otkriveno 1946. godine. Hes je bio prva osoba iz nacističkog vrha koja je priznala postojanje genocida u Aušvicu. Svjedočio je u Nirnberškom procesu, a onda je obješen pored krematorijuma u Aušvicu.
Bridžitina porodica je poslije rata živjela teško. Ona se poslije udaje preselila u Ameriku. O svom porijeklu nije pričala nikome i za njenu priču do prije nekoliko godina nisu znali ni njeni unučići. Ako bi je neko pitao za oca, rekla bi mu da je “umro u ratu”.
Međutim, Bridžiti je prije nekoliko godina riješila je da je vrijeme da ispriča svoja sjećanja. Zbog toga je vjerovatno i pristala na razgovor sa Tomasom Hardingom, a koji je prenio Vašington post.
Ironično, Harding je potomak Hansa Aleksandra, njemačkog Jevrejina koji je uhvatio Rudolfa Hesa. O tome je izdao i knjigu u koju je uključio i razgovor sa Bridžitom.
Iako kaže da se ne osjeća odgovornom ni za šta (i zašto bi, ona je bila samo djevojčica uhvaćena u vihor istorijskih događaja koje nije razumjela i za koje nije bila kriva) Bridžit je pristala na razgovor, ali samo ako njeno vjenčano prezime i podaci koji bi otkrili njen identitet, ne budu otkriveni.
Dva Rudolfa Hesa
Komandanta Aušvica Rudolfa Hesa (na njemačkom Rudolf Höß) ne treba miješati sa istoimenim Rudolfom Hesom (na njemačkom Rudolf Heß) Hitlerovim zamjenikom poznatim po tome što je htio da sklopi mir sa Ujedinjenim Kraljevstvom, piše Istorijski zabavnik.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu