Rekao je ovo u intervjuu za Srpskainfo predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, koji ističe da je cijena električne energije u Srpskoj i dalje najjeftinija u regiji, ali da bez obzira na to ne planiraju mijenjati sadašnji cjenovnik ni za domaćinstva, ni za privredu.
– Cijena električne energije, kako za privredu, tako i za domaćinstva u Srpskoj, manja je od one koju plaćaju domaćinstva i privreda u FBiH, regionu, a o Evropi da ne pričam. Naša domaćinstva plaćaju 22,5 evra po megavatu, a privreda 53 evra po megavatu, i to oni koji su imali ugovore na godinu dana, dok oni koji su prošle godine sklopili ugovor na dvije godine plaćaju električnu energiju po cijeni od 49,5 evra po megavatu. S druge strane, cijena električne energije na svjetskim berzama je 300 evra po megavatu – istakao je Višković.
Šta je sa gasom; mogu li se očekivati poskupljenja?
Cijena gasa trenutno prelazi 1.300 dolara na 1.000 kubika, dok Srpska i BiH i dalje plaćaju cijenu u iznosu od 364 dolara na 1.000 kubika. Dakle, istu onu cijenu koju smo plaćali i prošle godine. To možemo zahvaliti sporazumu koji je Srpska postigla sa Rusijom i Gaspromom. Želim da im se zahvalim za to, svidjelo se to nekome ili ne. U jednom momentu gas je imao cijenu od 3.000 dolara na 1.000 kubika, ali mi to nismo osjetili.
Vlada Srpske je predložila ukidanje akciza na naftu i naftne derivate o čemu će konačnu riječ dati Parlamentarna skupština BiH. I SDP je predlagao da se ukine akciza na naftu i naftne derivate u trajanju od šest mjeseci, ali su to delegati u Domu naroda, među kojima i oni iz SNSD, odbili. Koja je razlika izmeđuvašeg prijedloga i onog od SDP?
Prijedlog SDP je bio neozbiljan jer su tražili da se ukinu akcize na šest mjeseci, a mi smo rekli na mjesec dana. Želimo da pratimo situaciju i da vidimo nakon tih mjesec dana da li ta mjera ima efekta, treba li je produžavati ili ne. Moram napomenuti da su, i bez ukidanja akciza, nafta i naftni derivati u BiH jeftiniji od okruženja. Ukidanjem akcize na mjesec dana Srpska bi izgubila 17,6 miliona KM, ali mi smo spremni da to uradimo ako će to donijeti dobro građanima. Međutim, tu ima jedna ozbiljna dilema. Šta da radimo sa rezervama onih distributera koji su već nabavili naftu i naftne derivate i platili te akcize? Može se naći načina da se to riješi, ali to traži vrijeme. Druga dilema je, šta ako se BiH odrekne akciza i onda nam počnu dolaziti građani iz regije kako bi kupili naftu i naftne derivate. Njima bi nafta i naftni derivati bili još povoljniji nego nama jer nema akcize i oslobađaju se PDV. To znači da bi u datom momentu mogli da imamo ogromne redove, pogotovo u pograničnim dijelovima, te da se možda čak ugrozi snabdijevanje naših građana. Je li nam to cilj? Iz tog razloga je Vlada RS tražila da se to ograniči na mjesec dana, a ne na šest mjeseci kako je predlagao SDP. I na kraju, treba pomenuti i to da ukidanje akciza na naftu i naftne derivate neće dovesti do pojeftinjenja ostalih namirnica, koje su poskupile upravo zbog rasta cijena nafte i naftnih derivata.
Kriza u Ukrajini dovela je do lančanog poskupljenja ne samo goriva, već i hrane, upravo zbog skoka cijena energenata i sirovina u svijetu. Šta vlast konkretno čini da prevaziđe ovu krizu?
Srpska je i u koroni pokazali da ima znanje, kapacitet i mogućnost da se izbori sa teškim problemima, tako da ni ovaj put neće biti drugačije. Mi smo uvozno-izvozna privreda, orijentisana na privrede iz okruženja, i svjesni smo da se mnogi naši repromaterijali i sirovine uvoze iz zemalja EU, pa samim tim dolazi do poskupljenja proizvoda i proizvodnje u Srpskoj. Podsjetiću da je Vlada Srpske prilikom donošenja budžeta i ekonomske politike u decembru prošle godine bila svjesna činjenice da će doći do poremećaja na tržištu i inflacije. Međutim, tada nismo očekivali da će doći do krize u Ukrajini i da će se tržište poremetiti u ovom obimu. Ukrajina i Rusija su u suštini najveće žitnice, najveći izvoznici energenata, kako gasa, tako i nafte. Ukrajina ima značajna rudna bogatstva, metalnu industriju, željezare, šume i drvne sortimente koje je Evropa, pa čak i naše okruženje, jednim dijelom koristila i uvozila. Kriza se, dakle, kao i svuda u svijetu, sada osjeti i u Srpskoj. Vlada Republike Srpske je, kako što je poznato, predložila ukidanje PDV na osnovne životne namirnice i povećanje stope na luksuznu robu sa 17 na 22 odsto, uz ograničenje do 31. decembra 2022. godine. Planiramo uskoro da povećamo plate, penzije i boračka izdvajanja. U međuvremenu smo iskoristili naš Zakon o interventnim nabavkama i obezbijedili određene količine osnovnih životnih namirnica, kao rezerve za „ne daj bože“. Te rezerve će služiti ako se poremete lanci snabdijevanja ili ako dođe do divljanja cijena. Nabavili smo pšenicu, ulje, so, šećer, određenu vrstu konzerviranih namirnica, kako povrća, tako i mesa. Nastojali smo da robu nabavljamo od domaćih proizvođača, bar ono što smo mogli. Takođe, pripremamo se za nadolazeću žetvu i planiramo otkupiti određene količine pšenice, koju ćemo zadržati kao rezervu za potrebe Srpske.
Da li je opravdan strah građana da bi moglo doći do nestašice brašna?
Proizvodnja pšenice u Srpskoj je negdje oko 200.000 tona godišnje, od čega može da se dobije oko 120.000 tona brašna. U normalnim okolnostima, potrošnja građana u Srpskoj je negdje oko 5.500 tona brašna mjesečno. To znači da naša jedna žetva obezbjeđuje brašna za skoro dvije godine. Međutim, problem je što FBiH nema značajnu proizvodnju pšenice, pa dobar dio brašna ili pšenice iz Srpske završi u Federaciji BiH. U tom slučaju, proizvodnja pšenice u BiH nije dovoljna za prehranu svih stanovnika, i moramo uvoziti određenu količinu pšenice sa drugih prostora.
Da li poljoprivrednici onda mogu očekivati veću podršku vlasti?
Kao što je poznato, poljoprivrednici su do sada za hektar zasijane pšenice dobijali 300 KM iz agrarnog budžeta Srpske. Uzimajući u obzir rast cijena nafte, mineralnih đubriva i slično, Vlada je odobrila dodatnih deset miliona KM iz Kompenzacionog fonda Srpske za agrarni budžet, koji iznosi 75 miliona KM. Povećali smo, tako, iznos za još 100 KM po hektaru zasijane pšenice, pa premija sada iznosi 400 KM, umjesto 300 KM. Srpska takođe, za razliku od FBiH, već nekoliko godina ima takozvani plavi dizel i našim registrovanim proizvođačima omogućavamo da dobiju po 100 litara dizela po hektaru obradive površine. Mi to sufinansiramo sa 50 feninga po litru. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je prije par dana završilo spisak za sufinansiranje nabavke nove mehanizacije, opreme i objekata za poljoprivrednu proizvodnju. U budžetu za 2022. godinu smo za te namjene izdvojili 7 miliona KM. Međutim, prema prispjelim zahtjevima potreban nam je 21 milion KM, jer svi koji su poslali zahtjev ispunjavaju uslove iz našeg javnog poziva. Vlada Srpske je odlučila da nikoga ne odbije, pa ćemo obezbijediti dodatnih 14 miliona KM i ispoštovati sve zahtjeve. Moram napomenuti da je od 2019. godine do danas iznos za te namjene porastao sa 5 miliona na 21 milion KM. Naime, 2019. godine je za sufinansiranje nabavke nove mehanizacije, opreme i objekata za poljoprivrednu proizvodnju, budžet za te namjene bio 5 miliona KM, a 2020. godine je porastao na 9 miliona KM. Godinu kasnije, 2021. godine, budžet je iznosio 14 miliona KM, a ove godine će, evo, biti 21 milion KM. To pokazuje da Vlada Srpske cijeni činjenicu da je poljoprivreda naša šansa za razvoj i ekonomski rast. Vlada Srpske sufinansira i 30 odsto vrijednosti nabavljene opreme, mehanizacije i objekata za poljoprivredu. Takođe, kada uzmete u obzir da se ta oprema i mehanizacija mahom uvoze iz inostranstva, onda nema PDV od 17 odsto. Iz tog proizilazi da, na primjer, poljoprivrednik koji nabavi traktor dobije 47 odsto povrata sredstava.
Najavljeno je da će Vlada veoma brzo izaći sa prijedlogom o vanrednom povećanju penzija. Da li možete reći koliki će taj procenat povećanja biti?
Ne mogu, iz razloga jer želimo, prije toga, da razgovaramo sa Udruženjem penzionera RS. Kada to s njima dogovorimo zajedno ćemo izaći u javnost i reći koliko je povećanje i od kada ide. Isti sastanak planiramo i s poslovnom zajednicom i sindikatima vezano za povećanje plata zaposlenih. Dakle, biće povećanja penzija, plata i boračkih dodataka, a s našim partnerima ćemo dogovoriti vrijeme stupanja tih mjera na snagu i tačne iznose.
Kada pominjete povećanje plata, da li isto mogu očekivati i radnici u privatnom, a ne samo javnom sektoru?
Bilo bi korektno da privrednici podignu plate i u privatnom sektoru. Vlada Srpske u kontinuitetu daje olakšice našem privrednom sektoru. Već sam ranije pomenuo da plaćaju mnogo manju cijenu električne energije nego privrednici u okruženju. Mi smo prilikom donošenja budžeta za ovu godinu išli preventivno sa određenim rješenjima. Odrekli smo se određenih prihoda u budžetu ukidanjem parafiskalnih nameta i smanjivanje poreskog opterećenja, kako bi i naš privatni sektor došao u poziciju da povećava plate svojim zaposlenim. Narodna skupština RS će na sljedećoj sjednici ići sa izmjenama Zakona o podsticajima u Srpskoj gdje za sve poslodavce koji povećavaju plate svojim zaposlenima vraćamo 30 i 70 odsto uplaćenih poreza, upravo kao stimulaciju da i taj sektor ide s povećanjem plata. Ta naša mjera traje od 2019. godine. Do sada smo po tom osnovu uložili više od 25 miliona KM na povrat uplaćenih poreza i doprinosa, koji su se odnosili na povećanje plata. Očekujem da privatni sektor povećava plate, jer se i cijene proizvoda, koji se rade u realnom sektoru, povećavaju. Ako su poskupile osnovne životne namirnice, onda plate zaposlenih ne mogu da ostanu na istom nivou.
Kako odgovarate na optužbe na račun Vlade vezano za zaključke NSRS iz decembra prošle godine, kojim je zadužena da povuče saglasnost sa sporazuma o prenosu nadležnosti u oblasti PDV, VSTS i sistema odbrane. Zašto Vlada RS još nije postupila po tim zaključcima?
Prvo, rokovi koji su dati po tim zaključcima nisu istekli. Ne znam zašto se nekome žuri. Mi imamo sve te stvari pripremljene. Međutim, momenat u kojem se nalazimo nije pogodan. U momentu donošenja zaključaka nije bilo krize u Ukrajini i divljanja cijena energenata i osnovnih životnih namirnica. Mi nismo odustali od toga ali je sada preče da se bavimo inflacijom i problemima koji su nas sustigli zbog krize u Ukrajini. Podsjetiću da je krajem januara upućen dopis Vladi FBiH da se održi zajednička sjednica vlada kako bi razgovarali o svim otvorenim pitanjima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu