Ljekari upozoravaju da raste broj oboljelih od raka, sa kojim se godišnje u Srpskoj suoči skoro 6.000 ljudi, dok ova podmukla bolest, u prosjeku, dnevno ugasi najmanje sedam života.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u 2020. godini od malignih bolesti u Srpskoj je preminulo više od 2.700 ljudi.
Strah od dijagnoze
Glavni uzrok smrti od karcinoma su metastaze, što je potvrda da se mali broj oboljelih ljekaru javi u prvom stadijumu bolesti, kada je prognoza za izlječenje najbolja.
Jedan od razloga je ignorisanje smetnji zbog straha od najcrnje dijagnoze, a drugi što pojedini karcinomi u ranim fazama ne izazivaju nikakve simptome.
Analiza Instituta za javno zdravstvo RS pokazala je da se karcinom dojke u drugom stadijumu otkrije kod čak 20 puta više žena nego u prvom. Kad je riječ o karcinomu prostate, on u drugom stadijumu bude otkriven kod čak 30 puta više muškaraca.
Stručnjaci poručuju da je, u pogledu sprečavanja nastanka malignih bolesti, najvažnija prevencija, te da se trećina slučajeva može spriječiti smanjenjem faktora rizika koji se odnose na ponašanje i ishranu.
Registar
Dr Zdenka Gojković, načelnica Klinike za onkologiju UKC Srpske, ističe da je kod nas prisutan kontinuitet stalnog porasta broja oboljelih, te umrlih od karcinoma.
Podsjeća da IJZ RS od 2001. vodi Registar za karcinom, čiji podaci pokazuju da je, od 2009. do 2014. broj oboljelih porastao za 25 odsto.
– Kad je riječ o faktorima rizika, na raniju pojavnost karcinoma mogu da utiču i stil ishrane, gojaznost, pušenje, alkoholizam, ponekad i izloženost nekom tipu zračenja. Vidljivo je da se granica pomjera prema mlađim godinama, za što je, možda, zaslužna i dijagnostika, te podizanja svijesti o značaju ranog otkrivanja raka. Jer, ako se on rano otkrije, veće su šanse za izlječenje. Primjera radi, karcinom testisa se javlja oko dvadesete godine, a karcinom dojke može da se javiti između 20. i 30. godine – naglašava za Srpskainfo dr Gojković.
Navodi da maligna bolest nužno ne znači smrt.
– Postoje preventivni pregledi za određene vrste karcinoma, poput dojke, grlića materice, debelog crijeva, prostate, pluća, gdje rano otkrivene promjene mogu da spriječe nastanak karcinoma. A ovi karcinomi čine čak 50 odsto svih drugih karcinoma – kaže dr Gojković.
Faktori
U Institutu za javno zdravstvo RS ističu da je većina karcinoma rezultat izloženosti brojnim različitim uzročnim faktorima.
– Ključni javnozdravstveni pristup u kontroli malignih bolesti predstavljaju preventivne aktivnosti na polju sprečavanja njihovog nastanka. Iako se neki uzročni faktori ne mogu modifikovati, oko jedne trećine slučajeva raka se može spriječiti prestankom pušenja, konzumiranjem zdrave hrane, fizičkom aktivnošću, izbjegavanjem konzumiranja alkohola, izbjegavanjem prekomjernog izlaganja suncu, održavanjem normalne tjelesne težine, kao i zaštitom od infekcija, koje se mogu razviti u rak. Ukoliko dođe do razvoja bolesti, ishod je moguće poboljšati ranim otkrivanjem i adekvatnim liječenjem i rehabilitacijom – ističu za Srpskainfo u IJZ RS.
Stav struke je jasan – mjerama za rano otkrivanje malignih oboljenja značajno se može uticati kako na smanjenje smrtnosti, tako i na povećanje kvaliteta života oboljelih, smanjenje posljedica obolijevanja i, posljedično, na troškove zdravstvenog sistema.
Naime, osim visokog udjela u smrtnosti stanovništva, maligna oboljenja predstavljaju veliko finansijsko opterećenje za zdravstveni sistem, jer je liječenje pacijenata kod kojih je bolest u razvijenom stadiju izuzetno skupo.
Godišnji trošak Fonda za zdravstveno osiguranje RS samo za lijekove za oboljele od malignih bolesti, uključujući i citostatike, iznosi više od 20 miliona KM. Primjera radi, liječenje jednog pacijenta koji boluje od malignih bolesti na godišnjem nivou košta i do 150.000, a samo jedna ampula određenog citostatika zna da košta i više od 6.000 KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu