Morin kaže da neprijateljsko radno okruženje uništava život radnika, a ekstremni slučajevi vode u depresiju. Prema njenim riječima, problem nastaje kada radnici ulete u zamku iz koje teško izlaze.
Loše raspoloženje na poslu stvara spiralu nezadovoljstva koja utiče na misli i ponašanje. Često razmišljanje o negativnim stranama posla, donosi manjak produktivnosti i loše osjećaje – objašnjava Morin.
Svi imaju loše dane na radnom mjestu. Problem nastaje kada zaposlenik počne dan bez volje, a radno vrijeme provodi na rubu suza.
Ovo su jasni signali koji govore da posao uništava život zaposlenika.
Stalno razmišljanje o poslu: Vikend je rezervisan za odmor i opuštanje. Kada zaposlenik dođe kući, a mislima je na sastanku koji nije protekao kako bi trebao, kvalitet privatnog života je ugrožen.
Stalna briga o poslovnim obavezama povezana je s pojavom depresije. Morin kaže da mnogi radnici zbog toga ne uživaju u svom slobodnom vremenu.
Stalne žalbe: Nezadovoljni zaposlenik troši puno vremena i energije pokušavajući dočarati prijateljima i porodici koliko mu je teško. Ispovijedanje donosi trenutno olakšanje, ali i oduzima mentalnu snagu.
Druženje s kolegama iscrpljuje: Svakome je potrebno da se nekada osami, ali zadovoljni radnici uživaju s kolegama. Ako posao opterećuje, propuštaju se prilike za druženje jer razgovor sa saradnicima iscrpljuje.
Negativne misli vezane za posao: Sumorna atmosfera na radnom mjestu donosi pesimizam. Mnogi radnici tada misle da nikada neće dobiti unaprjeđenje ili se kaju zbog određenih poslovnih poteza.
– Unutrašnji monolog ubija samopouzdanje – objašnjava Morin.
Odbacivanje dobrih strana posla: Psihička slabost čini da zaposlenik uvijek sagledava mane posla. Čak i kada se dogodi niz pozitivnih stvari, zaposlenik pada u očaj zbog beznačajnog problema. Loše raspoloženje čini da sva pozitivna iskustva postanu nevažna, piše Business insider.
Zdravstveni problem: Depresija ne utiče samo na mentalno zdravlje. Često se manifestuje bolovima u trbuhu, glavoboljom i ostalim tegobama. Ugrožen je imunitet zaposlenika pa su uslijed psihičkog nezadovoljstva skloni prehladama i drugim bolestima.
Teško ustajanje iz kreveta: Kada zaposlenik zna da ga na poslu očekuje nevolja, najradije bi prespavao radni dan.
– Teško je ustati iz kreveta s radošću, kada postoji strepnja od dana koji slijedi – objašnjava Morin.
Razdražljivost: Strpljenje nije osobina zaposlenika koji su nezadovoljni svojim poslom. Uzrok svađe s nadređenim može biti i potpuno bezazleno pitanje o rokovima za izvršenje radnog zadatka.
Lažna bolovanja: Kada je posao uzrok fizičkih i psihičkih problema, zaposlenik čini sve kako bi izbjegao odlazak u firmu.
Učinak rada postaje nevažan: “Odgađanje obaveza, odsutnost i greške znakovi su pada zanimanja zaposlenika”, objašnjava Morin.
Radi se o ishodu negativnih projekcija zaposlenika uslijed nezadovoljstva koje traje mjesecima. Kada kvaliteta rada nije na zavidnom nivou kazne, i otkazi su logičan epilog.
Nedjeljno popodne ispunjeno strahom: Nezadovoljni zaposlenik ne voli nedjelju. Zebnja ispunjava njegovu dušu pri pomisli da se približava ponedjeljak.
– Napetost je česta pojava, a veliki broj zaposlenika u tim trenucima osjećaju tugu – objašnjava Morin. Anksioznost se javlja zbog pomisli da je kraj vikenda, a razmišljanja o poslovnim obavezama kvare slobodno vrijeme.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu