Društvo

ZAPOSLENO VIŠE OD 18.000 LJUDI Institucije BiH najviše novca troše na plate radnika

U 432 zavoda, agencije, instituta, službe, fonda i drugih javnih ustanova širom Bosne i Hercegovine zaposleno je 18.435 osoba, raspolažu sa 1,7 milijardi KM godišnje, a najveći iznosi troši se upravo na plate zaposlenih.

ZAPOSLENO VIŠE OD 18.000 LJUDI Institucije BiH najviše novca troše na plate radnika
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Preliminarni podaci koje je Transparensi Internešnal u BIH objavio u prvoj bazi javnih ustanova u BIH pokazuju da plate direktora i članova upravnih odbora najčešće idu do zakonom dozvoljenih maksimuma, a neke ustanove su kolektivnim ugovorima dale i veća prava direktorima.

Podaci nisu kompletni jer su 133 ustanove odbile da dostave neke od traženih podataka koji uključuju broj zaposlenih, iznos budžeta, sastav i primanja uprave i nadzornih odbora.

– Ustanove su najviše odbijale da dostave plate direktora, a iz pristiglih podataka vidi se da najveća primanja imaju rukovodioci ustanova čiji je osnivač Vlada Kantona Sarajevo, koja je čak zakonom ograničila ove plate na tri prosječne plate u FBiH u posljednja tri mjeseca – navode u TI BiH.

Kako navode, po zadnjim podacima Federalnog zavoda za statistiku te plate ne bi smjele biti veće od 2.823 KM, ali su ipak pojedine ustanove dale kolektivnim ugovorima i veća prava svojim direktorima.

Bilo da se radi o Vodama Srpske, Institutu za javno  zdravstvo RS koji imaju preko 200 zaposlenih ili Agenciji za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS  koja ima 12 zaposlenih, primanja članova UO idu do maksimalnih 500 KM mjesečno.

– Zanimljiv je primjer Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica Republike Srpske koja je članovima UO dodijelila naknadu od 200 KM mjesečno, iako za to nije imala novca u budžetu i nije dobila saglasnost resornog ministarstva što je dovelo do sudskog spora –

Treba imati u vidu da se upravni odbori rijetko sastaju i da je naknada u većini ustanova ista bez obzira na broj sjednica.

– Takođe primjetno je da pojedine osobe obavljaju funkcije u više upravnih i nadzornih odbora, a postoje i brojni primjeri gdje izabrani zvaničnici i narodni poslanici upravljaju javnim ustanovama i praktično „sami sebi“ podnose izvještaje o radu – navode u TI BiH.

Podaci koje je  TI BIH objavio u prvom registru javnih ustanova trenutno uključuju sastav upravljačkih tijela, njihova primanja i iznos budžeta a u narednom periodu u registar će biti uključeni brojne zdravstvene ustanove kao i one koje su do sada odbile dostaviti ove podatke.