Taj problem pogađa projekte iz svih sfera od saobraćajnih do komunalnih, te platnih razreda i primjeri su brojni.
Kada je u pitanju prva oblast, tu je nastavak obnove pješačke zone od ulice Bana dr Todora Lazarevića prema Narodnom pozorištu RS. Za taj projekat je prvobitno bilo predviđeno više od milion KM, što se ispostavilo da nije dovoljno, pa je Grad morao dodati još 64.938 KM.
Slična situacija je bila na izgradnji Ulice kralja Aleksandra I Karađorđevića za koju je prvobitno bilo namijenjeno više od dva miliona KM, ali se na tu sumu moralo dodati još 399.883 KM.
Slično je bilo i sa izgradnjom kružne raskrsnice na spoju ulica Isaije Mitrovića i Solunske. Prvobitno je bilo planirano 370.000 KM, a kasnije je dodato 39.999 KM.
Načelnik Odjeljenja za saobraćaj i puteve Slaviša Sandić je rekao da se nepredviđeni radovi dešavaju i dodao je da su razlozi za takve situacije različite, te da ih je teško generalizovati.
– Nama nije drago kada dobijemo zahtjev za veće troškove i kada moramo obezbjediti dodatni novac kroz budžet, ali cilj je da svaki projekat bude kvalitetno završen. Procedura je takva da nakon što izvođač dostavi zahtjev za neprodviđene radove mi kao investitor tražimo izjašnenje nadzornog organa i projektanta. Ako se oni izjasne pozitivno ide proces ugovaranja u skladu sa zakonom – kazao je Sandić.
Kada je upitanju pješačka zona, Sandić je objasnio da su te radove radili na osnovu starijeg projekta koji nije prevideo činjenicu da se na toj lokaciji povremeno odvija saobraćaj.
– To jeste pešačka zona, ali imamo ulaz vozila pod pratnjom i nije bilo moguće da projektovana podloga ispod granitnih ploča bude asfaltna, jer bi došlo do denivelacije i urušavanja – kazao je on.
Dodao da su umesto nje morali staviti betonsku podlogu što je, kako je rekao, donijelo i dodatne troškove.
– Takođe na osnovu preporuke tima za male intevencije dopunjen je projekat u smislu postavljanja mozaika grba grada ispred Palate Republike, a to je zahtjevalo posebene granitne kocke. Kada se otkopao dio oko Palate Republike utvrđeno je da nema odgovarajuće hidroizolacije i tu se pristupilo radovima – kazao je on.
Za Ulicu kralja Aleksandra kaže da se radilo o kompleksnom projektu.
– Prije svega nije se moglo predvidjeti šta će se naći u donjem stroju. Tu je bila masa nelegalnih instalacija, iskopi koji su rađeni pokazali su da uopšte ne odgovaraju predmjeri iz projekta, jer se radilo o nekvalitetnoj podlozi. Bila je šljaka i da bi se postigla potrebna zbijenost prije polaganja asfalta, morale su se ugraditi dodatne količine materijala. Pored toga po zahtjevu građana i po odobrenju gradonačelnika rađeni su potporne konstrukcije na ulazima u dvorišta kako bi se građanima omogućile da imaju prostup njihovim domovima – precizirao je Sandić.
Od ovog problema nisu mogli pobjeći ni građevinski radovi iz drugih oblasti. Tako je došlo do probijanja budžeta za rekonstrukciju Društvenog doma u Zalužanima za 9.125 KM, suma koja je dodata na prvobitnih 45.000 KM.
Kod izgradnji pomoćnog fudbalskog terena tu je na 200.000 KM dodato još 39.662 KM, a slično je bilo i kod izgradnje vodovoda za Jagare. Tu je na prvobitnih 650.000 KM dodato još 55.897 KM.
Načelnik Odjeljenja za komunalne poslove Petra Bilčar je kao i njegov prethodnik rekao da su razlozi za pojavu dodatnih radova razlikuju od slučaja do slučaja.
– U Zalužanima smo nakon skidanja podova uočili veća oštećenja na hidroizolaciji i da bi se kvaltetno uradio taj posao i postavili novi podovi povećan je obim radova i troškovi – kazao je on i objasnio da se to nije moglo “vidjeti prije nego što se skinu podovi”.
U Jagarama je, kako je dodao, budžet probijen zbog problema sa imovinsko pravnim odnosima.
– Vlasnik privatne parcele nije dozvolio da preko njegove zemlje ide pristupni put za rezervoar tako da se morala mijenjati lokacija rezervoara što je izazvalo dodatne troškove – naveo je Bilčar.
Smatra da bi se mnogi problem u ovoj oblasti mogli smanjiti ili iskorijeniti promjenama Zakona o javnim nabavkama.
– Praksa stranih kreditora ili organizacija koje finansiraju određene radove je da oni nepredviđene radove odmah planiraju. Znači uz projektovane vrijednosti predvide dodatnih od pet do 20 odsto sredstva kao stavka za nepredviđene radove. Takva opcija bi trebala biti dostupna i nama. Pored toga imamo slučajeve da progriješi i projektant. Izmjenama zakona bi trebala biti uključena i obavezna garancija za poslove manje vrijednosti što bi vjerovatno smanjilo ili iskorijenilo takve greške – precizirao je on.
Projekti mogu biti kvalitetniji
Slaviša Sandić priznaje da na dodatne radove utiču i projekti koji bi prema njegovim riječima “mogli biti i kvaliteniji”.
– Često upozoravamo projektantske kuće koje se javljaju na nabavke da nama nije stalo da uštedimo nekoliko hiljada maraka na projektu pa se poslije pokaže da je projekat manjkav, što nas onda košta nekoliko stotina hiljada kod izvođenja radova – dodao je Sandić.
Objasnio je da projektne kuće na tenderima idu sa ponudama “ispod cijene” i da isporuče projekat koji je “upitan kada je u pitanju njegova primjena na terenu”.
– Grad je za projekat novog Zelenog mosta obezbjedio novac, za koji smo se pitali da li će bit dovoljan da se taj dokumenat kako treba uradi. Ponuda koje je stigla je bila drastično manja tako da je taj projekat urađen za duplo manje novca nego što smo mi prvobitno planirali –naveo je on.
Naglasio je da će u onim slučajevima u kojima su analize pokazale da je došlo do neopravdanih troškova zbog manjkavosti projekta Grad biti primoran da uđe u sudske postupke sa projektnim kućama.
Uštede
Slaviša Sandić je napomenuo da kod građevinskih radova ima i druga strana medalje, te da često ima slučajeva kada se i ne potroše cijeli budžeti za projekte.
– Prošle godine smo radili klizište na Laušu u Ulici vojvode Sinđelića, gdje je projekat bio oko 110.000 KM, a potrošili smo oko 80.000 KM. Pokazalo se da nema potrebe da se izvedu svi radovi koji su bili predviđeni projektom i tu su ostvarene uštede koje su usmjerene na druge stavke – precizirao je on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu