Objavljivanje ovih informacija nije ekspresno kao u svijetu, bez obzira što ovo područje spada u trusno i što ima istoriju razornih zemljotresa.
Tako su oni koji znaju za neke svjetske stranice koje prate seizmološka zbivanja u svijetu vrlo brzo imali informaciju o zemljotresu. Ipak, sa ovim podacima, bar kada su objavljeni nekoliko trenutaka nakon potresa, treba biti oprezan, jer mogu biti netačni, upozoravaju stručnjaci. Tako su, naprimjer, satima nakon potresa kružile priče da su područje Banjaluke pogodila dva zemljotresa. Po tim pričama, prvi se dogodio oko 21 čas, a pročulo se i da je ovaj zvanično registrovani bio jačine 4,1 stepen po Rihteru. Ništa od toga nije tačno.
U Republičkom hidrometeorološkom zavodu su rekli da se dogodio samo jedan potres i to u 23.10 sa epicentrom u regionu Banjaluke, tačnije u Čardačanima kod Laktaša. Bio je jačine 3,8 po Rihteru, sa procijenjenim intenzitetom u epicentralnoj zoni od pet do šest stepeni Merkalijeve skale.
Kako su nam objasnili stručnjaci iz oblasti seizmologije, sajtovi koji odmah nakon zemljotresa objavljuju informaciju prikupljaju samo automatsku lokaciju. To znači da računar odnosno program sam locira zemljotres koji uopšte ne mora da bude tačan. Upravo zbog toga su se, kako kažu naši sagovrnici, pojavile informacije o dva zemljotresa, što je netačno.
– Automatska lokacija ne mora uopšte da bude tačna, ona je približna i indikator da se desio zemljotres. Naprimjer, ako se na više stanica bilježi nekakva amplituda, oni će to locirati bez obzira da li bio zemljotres ili ne – rekla je za Srpskainfo Snježana Cvijić Amulić iz Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju u Republičkom hidrometeorološkom zavodu RS.
Prema njenim riječima, seizmolog je taj koji treba da odradi manulenu lokaciju tačno gdje se zemljotres desio i to je onda najpouzdanija informacija. Sve ono što se dešava i gdje piše slova A, to znači da se radi o automatskoj lokaciji i to nije mjerodavno.
– Nismo toliko savremeni, nemamo toliko novaca. Nemamo takvu aparaturu i takvu mrežu da možemo da manuelno odradimo podatke, niti imamo dovoljan broj zaposlenih koji će biti ovdje 24 sata. Voljela bih i kao načelnik službe i kao čovjek koji živi ovdje i koji zna kakvo je tlo ovdje, da imamo takvu mogućnost da sa pouzdanim informacijama izlazimo u roku od pet minuta. Tako bi trebalo da funkcioniše – naglašava ona.
Od momenta kada se registruje zemljotres pa dok ne bude zvanično objavljen na sajtu Republičkog hidrometeorološkog zavoda treba minimalno pola sata.
– Nas je malo, zovu građani, zovu mediji. Jedno mora da se javlja na telefon, drugo radi, treće da pruža stručne informacije. Nemamo ni kadrovski kapacitet, niti imamo softverska i hardverska rješenja. To je veliki problem – upozorava Cvijić Amulić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu