Evgenija Peterson rođena je u Rigi 1899. godine, u bogatoj porodici. Otac joj je bio direktor banke, a majka glumica. Evgenija je pohađala školu u Petrogradu da bi potom studirala glumu u Moskvi. A onda je sa 15 godina naišla na jednu knjigu: “14 lekcija o filozofiji joge” i tu joj se sudbina preokrenula.
Iako je joga drevna vještina, tek je Indra upoznala Zapad sa njom. Revolucija 1917. godine odvela ju je u Berlin, gdje se pridružila pozorišnoj trupi sa kojom je obišla cijelu Evropu. Usput se susrela sa velikim joga učiteljem Džiduom Krišnamurtijem i to joj je zapečatilo ostatak života.
Kada ju je 1927. godine zaprosio Herman Bolm, pristala je pod uslovom da prije venčanja otputuju u Indiju na tri mjeseca. Tako je i bilo. Međutim, kada su se vratili, vratila je prsten Hermanu, rekavši mu da je shvatila da ona pripada Indiji. Prodala je sav nakit, odjeću i sve što je posjedovala, a da je vrijedelo i vratila se sama u Indiju.
Tamo je uzela umjetničko ime Indra Devi i postala je zvijezda na području Indije. Bavila se plesom i glumom i upoznala sve značajne ljude. Sprijateljila se sa Gandijem, Tagoreom i Nehruom. Udala se za Jana Strakataja, češkog ambasadora u Bombaju, ali Jan je uvijek bio pun razumijevanja prema njenom bogatom društvenom životu.
A onda se susrela sa teškim bolovima u grudima. Četiri godine pokušavala je da se izliječi na svaki način, a onda joj je neko od poznanika predložio da proba da se izliječi jogom. Bilo je teško u to vrijeme naći nekog ko bi je podučavao jogi svi su je odbijali jer je žena i jer je sa Zapada. Tek na intervenciju maharadže, konačno je našla učitelja. Bila je najdisciplinovanija i strogo je poštovala sva pravila, toliko da ju je na kraju učitelj privatno podučavao ovoj drevnoj veštini. Bolovi su nestali, a ona se potpuno i kompletno zaljubila u jogu.
Uskoro je, prateći obaveze svog muža, završila u Kini gdje je radila kao instruktorka joge. Potom se vratila u Indiju gdje je napisala knjigu “Joga, umjetnost dostizanja sreće i zdravlja” što je prva knjiga o jogi koju je napisao neko sa Zapada, a da je objavljena u Indiji. Ujedno je bila i prva osoba sa Zapada koja je postala jogin.
U međuvremenu, suprug joj je umro, a ona riješila da ode u Ameriku. Otvorila je školu joge u Holivudu, koju su pohađale same zvijezde poput Glorije Svanson, Bena Guriona, Grete Garbo, Dženifer Džouns i mnogih drugih. Sprijateljila se i sa Elizabet Arden, velikim imenom u kozmetici u Americi, koja je počela da u svoje salone uvodi jogu.
Napisala je još dvije knjige o jogi koje su postale bestseleri, prevođeni na 29 jezika.
Onda se 1953. godine udala za dr Zigfrida Knauera. Tada je konačno dobila i američko državljanstvo i zvanično promijenila ime u Indra Devi.
Američki mediji su je zvali “Prva žena joge”. A u Rusiji su je smatrali ženom koje je “upoznala Kremlj sa jogom”.
Šezdesetih godina postala je sljedbenica Satje Sai Babe. 1977. godine suprug joj je umro, a ona počela da putuje svijetom i podučava jogu. Onda je 1982. godine po prvi put otišla u Argentinu i potpuno se zaljubila u tu zemlju u kojoj je ostala sve do svoje smrti 2002. godine.
Ona je u toku svog dugog života često govorila o principima za koje vjeruje da su joj omogućili dugovječnost i zdravlje.
– U našoj kući na polici ostave nikada nećete vidjeti ništa konzervirano, zapečaćeno, izbijeljeno, rafinisano ili na drugi način tretirano. Brašno od cijelog zrna zamjenjuje bijelo brašno; braon (neprerađeni) pirinač – bijeli polirani; med zamjenjuje bijeli šećer i na stolu i u kuhinji, čak pokušavamo da ne koristimo nerafinisani šećer.
Nedostaju i kakao i čokolada. Lično sam ravnodušna prema desertima. Obično pijem kafu sa sirovim kozjim mlijekom ili sojinim mlijekom, biljni čaj, neobrano mlijeko, svježe sokove od voća i povrća, ali i puno svježe vode sa ili bez limuna.
Takođe koristim limun umjesto sirćeta. Jedem sve vrste sezonskog povrća u kombinaciji sa svježim i suvim biljem, lukom i bijelim lukom. Primijetila sam skoro neverovatne transformacije i oporavak kod ljudi koji su počeli da vježbaju jogu dok su mijenjali svoju ishranu. Ja sam takođe jedna od njih – govorila je.
Ona je govorila i o svojih 30 pravila ishrane koja zvuče ovako:
- Nikada ne pijte vodu sa ledom, posebno kada jedete, jer to ometa prirodnu cirkulaciju želudačnih sokova i ometa probavu. Navika pijenja vode ledom je američki nacionalni grijeh protiv zdravog varenja.
- Popijte čašu svježe, čiste vode na sobnoj temperaturi ujutro na prazan želudac i uveče prije spavanja. Možete da dodate malo limuna. Topla voda ili biljni čaj sa limunom ili medom tokom vrelog ljetnjeg dana je veoma osvježavajuć i daje osjećaj hlađenja.
- Pijte 5 do 8 čaša vode dnevno. Uz vazduh, voda je za nas vitalna. 80% našeg tijela se sastoji od vode. Na dan izbacijemo oko 2.5 litara vode. Nedostatak vode često izaziva konstipaciju i opstrukciju debelog creva, disfunkciju jetre i bubrega i opstrukciju crijeva.
- Ne pijte vodu za vrijeme obroka, već pola sata prije ili 2-3 sata poslije obroka, kako ne biste poremetili probavni procesi i razblažili želučani sok.
- Pijte vodu u malim gutljajima, a ne odjednom.
- Da bi se “revitalizovali” elementi izgubljeni tokom tečenja vode, potrebno je da nekoliko puta sipate vodu iz jedne posude u drugu. Takva voda daje lagani, osnažujući i stimulirajući efekat, koji ne postoji u “mirnoj” i “beživotnoj” vodi.
- Zdravije je da jedete voće nego da pijete voćne sokove.
- Pripremajte svježe sokove od šargarepe, rotkvice, cvekle itd. Dodajte malo zeleniša.
- Alkohol, čaj, kafa, kakao i čokolada se ne preporučuju jer su kofein i teobromin doping (stimulansi).
- Mlijeko je hrana, ne tečnost. Trebalo bi da se pije u malim gutljajima, u suptrotnom će doći do lošeg varenja.
- Naše tijelo se ne hrani hranom koju konzumiramo, već samo hranom koju može da apsorbuje.
- Pažljivo birajte hranu koja je najpogodnija. Ništa manje pažljivo nego što birate haljinu, šešir ili kravatu. Prvo treba da eksperimentišete: isprobajte različite namirnice i različite kombinacije da biste izabrali ishranu koja najbolje odgovara vašem tijelu.
- Izbjegavajte sve “beživotne” proizvode: konzerviranu hranu, polirani pirinač, bijelo brašno, rafinisani šećer. Jedite braon pirinač, brašno od cijelog zrna, smeđi šećer ili med. Ne prepuštajte se slatkišima, kolačima ili sirćetu.
- Temeljno žvaćite hranu, posebno bogatu skrobom, tako da je dovoljno natopljena pljuvačkom. Inače, bez pretvaranja u glukozu pod uticajem pljuvačke, skrob će se taložiti u stomaku i tamo će se raspadati nekoliko sati.
- Pečeni (tostirani) ili ustajali hleb je zdraviji je od svježeg. Nemojte ništa da pijete dok ga jedete kako bi pljuvačka mogla da obradi skrob u glukozu.
- Nemojte da jedete više od jedne namirnice bogate skrobom odjednom. Na primjer, ako jedete pirinač, nemojte da jedete hleb, krompir, testeninu, itd.
- Ako ste zabrinuti zbog jake peristaltike, preporučuje se da napravite jelovnik tako da se skrob i proteini ne konzumiraju zajedno, posebno sa proizvodima koji sadrže sumpor, kao što su grašak, kupus, karfiol, jaja, repa itd.
- Ne bacajte vodu u kojoj se kuvalo povrće. Možete da je koristite kao dodatak za supu ili popijete. Najkorisnija je voda od krompira.
- Ne bacajte vrhove šargarepe, repe, rotkvica, paškanata. Prokuvajte ih i skuvajte, pa iskoristite supu.
- Povrće treba da se kuva u maloj količini vode na sporoj vatri, a još bolje potpuno bez vode, u specijalnim posudama za paru.
- Izbjegavajte prženu hranu jer se sporo apsorbuje. Mast napušta tijelo posljednje.
- Sve životinjske masti, kao što su mast, margarin, jaja, maslac i mliječni proizvodi, povećavaju nivo holesterola u krvi i lijepe masti za vaše tijelo.
- Najviše holesterola ima u mozgu, žumancima i jetri; najmanje – u mlijeku, svežem siru i ribi.
- Svaka hrana bogata životinjskim mastima je opasna. Visok procenat masti i nizak procenat proteina ometaju djelovanje enzima.
- Zapamtite da kada je ishrana u pitanju važno mesto zauzima ne samo količina unesenih kalorija i masti, već i sastav ovih masti.
- Zagrijavanjem hrane koja sadrži bilo koje masti (uključujući i biljna ulja) nekoliko puta, ona postaje sve više nejestiva. Isti efekat ćemo dobiti ako ponovo upotrebite masnoću ostavljenu u posudi ili kada se peče duboko pržena hrana.
- Najvažnije pravilo, međutim, nema nikakve veze sa količinom ili kvalitetom hrane, niti sa načinom kuvanja. Najvažnija stvar je vaš stav prema ovoj hrani u vrijeme obroka.
- Proces jedenja mora da bude ležeran, veoma je važno da donosi zadovoljstvo i odvija se u prijateljskom društvu i prijatnoj atmosferi.
- Hrana apsorbovana pod stresom, iritacijom ili lošim raspoloženjem izaziva toksične promene u tijelu. Dakle, u ovom stanju je bolje da uopšte ne sjednete za sto, već da sačekate da se raspoloženje vrati u normalu.
- Pokušajte da izbjegavate neprijatne razgovore oko hrane. Prelijepo poslužen sto čini jelo još prijatnijim, baš kao i osmijeh, veseli razgovor, prelijep cvijet ili slika. Blagoslovite svoju hranu i pustite je da vam donese radost. Neprijatne vijesti nikada ne bi trebalo da se govore poslije jela ili neposredno prije obroka. To može da našteti ne samo probavi, već i cijelom tijelu.
(Blic žena)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu