Jedino u čemu su svi jedinstveni kada je u pitanju BiH jeste u trošenju njenih para, i bogaćenje na njen račun.
Kome onda pripada Bosna i Hercegovina ako je većina građana i političara ne doživljava kao svoju državu pitanje je koje se često može čuti u javnim raspravama.
Ako pitate Srbe i Hrvate, većina će vam reći da je njihova država Srbija, odnosno Hrvatska, te da se radije okreću Beogradu ili Zagrebu, nego Sarajevu.
S druge strane ako pitate Bošnjake svi će redom reći da vole BiH, ali će svoje dijete prije poslati na izlet u Ankaru nego, na primjer, u Banjaluku.
O tome da neki bošnjački političar iz FBiH, koji se nalazi na funkciji u zajedničkim institucijama BiH, prošeta ulicama Banjaluke, Laktaša, Mrkonjić Grada ili neke druge opštine ili grada u RS, te razgovara sa građanima o njihovim svakodnevnim problema, za sada je u domenu naučne fantastike.
Isto je i sa hrvatskim i srpskim političarima, koji primaju platu iz državnog budžeta, a u svojim govorima se redovno obraćaju samo narodu iz kojeg potiču.
– Ako sve saberemo i oduzmemo BiH je ničija zemlja – kaže profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz.
On ističe da je potpuno bespredmetno pozivati se na patriotizam u državi koja je socijalno nepravedna, eksploatorska i kriminogena, i u kojoj institucije nisu servis građana, već vlast nad građanima.
– Patriotizam je tu smokvin list za manipulacije kriminogenih kleronacionalističkih elita na vlasti. Prema tome, sa stajališta socijalne pravde i socijalnog morala BiH ne treba da postoji. Nju su ubili oni koji u njeno ime tobože vladaju, kako u Sarajevu, tako u Banjaluci i Mostaru – ističe Kazaz.
Što se tiče identifikacija sa BiH, kako pojašnjava Kazaz, dva nacionalizma- srpski i hrvatski u ovoj državi vide neku privremenu kategoriju. Treći- bošnjački, BiH bi najradije vidio u sastavu Erdoganove Turske.
– Prema tome, BiH nema unutrašnju supstancu da se ostvari kao hibridni identitet, koji je razvijan tokom istorije. Nacionalisti BiH ne mogu kreirati kao zemlju sa kojom bi se mogli identifikovati- ističe Kazaz.
Politički analitičar Slavo Kukić kaže da se drugačiji verbalni odnos ne može ni očekivati u zemlji u kojoj etnonacionalističke političke filozofije već 30 godina na različite načine uveravaju građane BiH da to što imamo na stolu nije njihovo.
– Da BiH nije srpska, da ovakva BiH nije hrvatska, te da pripada samo ekskluzivno jednom narodu, a da drugi imaju svoje matične domovine. Ako 30 godina imate jedno duhovno silovanje na sve moguće načine, onda je sasvim izvjesno to ostavilo traga na velikom broju ljudi – kaže Kukić.
On dodaje da postoje oni koji bi BiH drugačije uredile, jer je u protivnom ne priznaju. S druge strane ima i onih koji bi imali ovu državu samo za sebe.
U takvoj jednom haosu, kako pojašnjava Kukić, odrastaju mlade generacije, odnosno oni koji su rođeni nakon 1995. godine, i koji skoro da i nemaju emocija prema BiH zahvaljujući porukama koje čuju iz medija, od političara ili svojih roditelja.
– Te generacije nisu čule ništa drugo u vezi sa BiH nego tu vrstu poruka, koje se odnose na to da li ćemo „razvaliti“ državu ili ćemo je preurediti prema viziji pojedinih političara. Mislim da smo mi još i dobro normalni u ovoj zemlji, ako uzmemo u obzir čime nas zaglupljuju svaki dan – kategoričan je Kukić.
On je izrazio bojazan da će emocija prema vlastitoj državi u budućnosti biti sve manje i manje. Slično mišljenje dijeli i politički analitičar Cvijetin Milivojević koji kaže da se ne može natjerati nekoga da silom postane patriota ako ta osoba ili osobe smatraju da takva država nije okvir njihovih želja.
– To je suština priče. Patriotizam se ne uvodi na silu, već se stvara. Na žalost taj patriotizam u BiH je više u domenu nečega što je iluzija, utopija ili romantičarska predstava o ovoj zemlji, prevenstveno kod onih koji žive van nje – kaže Milivojević.
Da bi govorili o patriotizmu u BiH, u pozitivnom smislu, naš sagovornik kaže da se prvo moramo vratiti u one godine razbijanja jugoslovenskog integracionizma.
Milivojević ističe da je onog trenutka kada je potkopana i ubijena jugoslovenska ideja, umro i patriotizam u BiH.
– Ako ste ušli u fazu ubijanja jedne takve ideje onda je sasvim logično da ne možete paralelno, silom, poroditi jednu drugu ideju koja se zove patriotizam u BiH. Ubili su Jugoslaviju u kojoj ni jedan narod nije bio hegemon, već je svakom uzeto pomalo od nacionalnog šepurenja, a svaki je opet dobio dovoljno da se oseća kao svoj na svome. Kako onda sada od BiH napraviti malu Jugoslaviju!?– kaže Milivojević.
Zakon spojenih posuda
Milivojević smatra da oni koji su razbijali Jugoslaviju, nisu željeli dobro za BiH.
– Ne možete razbiti Jugoslaviju jer su u njoj Srbi bili većina, i proglasiti ih hegemonima da biste stvorili malu Jugoslaviju koja se zove BiH gdje će, na primer, Srbi biti manjina, a recimo Bošnjaci hegemoni jer ih je najviše. To je nemoguće. To je zakon spojenih posuda – ističe Milivojević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu