Isti motiv je i za povratak u kriminal. Po izlasku iz zatvora, ti ljudi obično nemaju lična dokumenta, novac i podršku porodice, a postpenalna pomoć u praksi zna da zakaže. Za iznos ukupnih troškova izvršenja krivičnih djela moglo bi da se otvori 18.000 radnih mjesta s prosječnom bruto zaradom od 500 evra.
Uz pomoć donacije, 100 evra, vreću brašna i u iznajmljenom prostoru, Goran je krenuo u priču koja traje već dvije i po godine. Danas ima redovne mušterije koje svrate ili naruče picu da im je donese kući.
“Šta sam znao sa 19 godina”
– Prezadovoljan sam, šta više. Nisu neke pare, ali taman dovoljno, zadovoljavajuće – kaže Goran Ivković, vlasnik picerije.
Goran je bivši višestruki povratnik. Novi život mu se dopada, a o starom govori javno kao upozorenje da druga šansa postoji.
– Sa 19 godina sam ispao glup i od tada sam obilježen. Šta sam ja znao sa 19 godina, na primjer. Ništa pametnije. Eto da je tad bilo nešto, da mi neko pomogne u nečemu vjerovatno ne bih dočekao ove godine da tek sada radim nešto svoje – zaključuje Ivković.
U zatvorima je trenutno oko 11.000 osuđenika. Ukupni troškovi zbog izvršenja krivičnih djela u 2021. godini iznosili su 117,8 miliona evra ili više od 18.000 evra po krivičnom djelu.
Povećanje stope kriminala za samo jedan procenat košta državu oko 460.000 hiljada evra godišnje, a svaki povratak u kriminal je novi trošak od najmanje 320.000 evra.
Troškovima treba dodati i potrebu da se rekonstruišu postojeći i izgrade novi zatvori, jer su trenutni kapaciteti prepuni po međunarodnim standardima.
– Za ovaj iznos bi moglo da se kreira nekih 18.000 novih radnih mjesta sa prosječnom bruto zaradom od 500 evra – ističe dr Hristina Mikić iz Instituta za kreativno preduzetništvo i inovacije.
Država gubi i na porezima i doprinosima jer bi se njihovim radnim angažovanjem samo po tom osnovu u budžet slilo 23,9 miliona evra.
– Za 39 posto ispitanika apsolutno ne bi smetalo da rade u istoj kanacalariji gdje radi i osuđivana osoba, dok 67 posto ispitanika bi reklo da bi se isto ophodilo prema osuđivanoj osobi kao i prema nekom drugom kolegi – navodi Nevena Janjić, kordinatorka projekta “Neostart”.
Od 447 bivših učinilaca krivičnih djela, među kojima su i 34 žene na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, pomoć savjetnika za razvoj karijere iskoristilo je njih 37.
Obuke za aktivno traženje posla i sajmove zapošljavanja posjetilo je 129 osoba, 22 je prošlo obuke za zanimanja koja se traže na tržištu rada, dvoje bilo angažovano u javnim radovima, jedno je zaposleno uz subvencije u privatnoj firmi, a 13 ih je dobilo subvencije za samozapošljavanje.
Primjeri iz Velike Britanije i Sjedinjenih Država pokazuju da su oblasti bez velikih ulaganja a gdje postoji niz mogućnosti za ekonomsko osnaživanje ljudi koji su odslužili zatvorske kazne – grafička djelatnost i dizajn, turizam, gastronomija, piše RTS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu