Ovaj međunarodni kreditor je u aprilu prošle godine predviđao pad doznaka od 20 odsto, ali su one na kraju godine bile za samo 1,6 odsto ili osam milijardi dolara nego godinu ranije, i iznosile su 540 milijardi dolara, navodi se u izvještaju SB, a prenosi agencija Blumberg.
Poređenja radi, doznake su tokom finansijske krize 2009. godine pale za 4,8 procenata, napominje se u analizi.
– Otpornost tokova doznaka je izvanredna. Doznake pomažu da se zadovolje povećane potrebe za podrškom raspoloživim prihodima porodica. One se više ne mogu tretirati kao ”sitnica” – ocijenio je Dilip Rata, glavni autor izveštaja.
Latinska Amerika i Karibi zabeelžili su posebno snažan priliv doznaka zahvaljujući ogromnoj američkoj državnoj potrošnji za očuvanje radnih mjesta i čekovima s direktnom novčanom pomoći stanovnicima.
S druge strane, oštar pad doznaka u podsaharskoj Africi od 12,5 odsto uglavnom je rezultat pada iznosa novca za 28 odsto koji je dijaspora poslala u Nigeriji, dodaje se u izvještaju.
Svjetska banka predviđa da će ove godine doznake porasti za 2,6 odsto, na 553 milijarde dolara, a dogodine za 2,2 odsto, na 565 milijardi dolara, prenosi njujorška agencija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu