To da li su sigurna za konzumiranje zavisi od brojnih činilaca. Prepoznavanje znakova koji ukazuju na potencijalnu opasnost ključno je za očuvanje zdravlja.
Jaja su jedna od najčešćih namirnica u gotovo svakom domaćinstvu, ali i jedna od najosetljivijih kada je u pitanju čuvanje i priprema.
To da li su sigurna za konzumiranje zavisi od brojnih činilaca. Prepoznavanje znakova koji ukazuju na potencijalnu opasnost ključno je za očuvanje zdravlja.
Stručnjaci su razjasnili razlog zbog kojeg jaja, odnosno ljuske mogu da imaju nesavršenosti poput mrlja ili malih izbočina, no najvažnije je znati kako ih pravilno pripremiti da biste izbjegli eventualne zdravstvene rizike.
Opasne promjene na ljusci jajeta
Ljuska jajeta predstavlja prirodnu zaštitnu barijeru protiv bakterija, ali određene promjene na njoj mogu da ukažu na ozbiljne probleme. Pukotine ili oštećenja na ljusci predstavljaju najveći rizik jer omogućuju bakterijama poput salmonele da prodru u unutrašnjost jajeta. Čak i male pukotine mogu da budu opasne jer stvaraju put za potencijalnu kontaminaciju.
Neobične neravnine ili tačkice na ljusci mogu da budu znak problema tokom razvoja jajeta. Dok su manje nepravilnosti normalne, veće izbočine ili neuobičajene formacije mogu da ukažu na poremećaje u procesu formiranja ljuske. Ove promjene često nastaju zbog stresa kod kokoške nosilje, nedostatka kalcijuma ili drugih nutritivnih deficita.
Znakovi da jaje nije dobro za jelo
Neprijatan miris nakon što razbijete jaje prije pripreme siguran je znak da nije za jelo i da ga treba baciti. Takođe, ako uočite da je sadržaj jajeta neobične boje ili konzistencije, nemojte ga konzumirati. Prozirno, vodenasto bjelance može da ukaže na starije jaje, dok ružičasta ili zelenkasta boja može da bude znak bakterijske kontaminacije.
– Tamne mrlje na ljusci jajeta pojavljuju se dok jaje putuje kroz kokošku. Ako se jaje premalo okreće, mogu da se pojave mrlje, a neravna ljuska nastaje iz istog razloga – objašnjavaju stručnjaci.
Pravilno rukovanje i pažljiva provjera pre konzumacije ključni su koraci u prevenciji trovanja hranom i očuvanju zdravlja. U slučaju dvoumljenja, uvijek je bolje baciti sumnjivo jaje nego rizikovati zdravstvene probleme.
Kada su jaja najsigurnija za jelo
Svježa jaja, pravilno odložena u frižider na temperaturi od 4 stepena ili nižoj, predstavljaju najsigurniju opciju za konzumaciju. Važno je napomenuti da jaja treba čuvati u originalnoj ambalaži koja pruža dodatnu zaštitu i održava optimalnu vlažnost. Jaja ne bi smjela da budu na sobnoj temperaturi duže od dva sata, piše Žena Blic.
Pravilna termička obrada ključna je za sigurnu konzumaciju jaja. Za meko kuvana, potrebno ih je bariti četiri do šest minuta nakon što voda provri, dok za tvrdo kuvana preporučeno vrijeme iznosi 10-12 minuta. Nakon kuvanja, jaja treba odmah prebaciti u hladnu vodu kako bi se sprečilo dalje kuvanje i olakšalo guljenje.
Kod pripreme kajgane ili drugih jela od jaja, važno je postići temperaturu od najmanje 70 stepeni u sredini jela. Posebno treba izbjegavati konzumaciju sirovih ili nedovoljno termički obrađenih jaja, a te napomeno su još važnije za rizične grupe poput trudnica, male djece, starijih i osoba s oslabljenim imunološkim sistemom, navodi Food Safety and Inspection Service.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu