Prof. dr Miljko Ristić, kardiolog, upozorio je da niske temperature i te kako utiču na zdravlje srca i organizma generalno, posebno kod hroničnih bolesnika, starijih osoba, ali i male djece.
– Treba znati da je normalna temperatura našeg tijela između 36 i 37 stepeni. Znači, sve ove niske temperature djeluju nepovoljno na naš organizam. Ako je ta neka razlika u minusu, pa sada ako je minus 10, to je skoro za 40 stepeni niže od temperature tijela. Znači, ljudski organizam mora da se prilagodi toj temperaturi. I naš ljudski organizam je veoma adaptivan i na tim niskim temperaturama. Ali sve to ima neke svoje granice – rekao je prof. dr Miljko Ristić za TV Pink.
Adaptaciju na niske temperature, dodaje Ristić, osim djece, teško podnose i hronični kardiovaskularni pacijenti.
– Šta se događa sa našim krvnim sistemom? Ako je vruće vrijeme tu se šire krvni sudovi da bi se odavala toplota i da bismo se prilagodili toj visokoj temperaturi koja je spolja. Ovdje je obrnuto. Kada je napolju hladno, krvni sudovi se sužavaju i to naravno nepovoljno djeluje na kardiovaskularni sistem – objašnjava prof. dr Ristić.
Najviše pati kardiovaskularni sistem
To se, prije svega, manifestuje promjenom krvnog pritiska.
– Ukoliko je taj kardiovaskularni sistem već djelimično oštećen i pod lijekovima godinama, treba stvarno slušati biometeorološke prognoze i tome se prilagoditi, obući se toplije ili komotnije. U svakom slučaju, važno je uzimati terapiju – savjetuje prof. dr Ristić.
Ukoliko napolju još duva i vjetar, te niske temperature još su gore po kardiovaskularni sistem, dodaje ovaj kardiolog.
– Stanje kardiovaskularnog sistema zavisi i od nekih elektromagnetnih talasa koji se javljaju oko planete. I poznato je, recimo, da pred promjenu vremena, osobe koje boluju od kardiovaskularnih bolesti osjete tu promenu u smislu pogoršanja svojih tegoba, dan, dva prije nego što će doći do kiše ili do pada temperature – objašnjava prof. dr Ristić, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu