Toplotni valovi sve su češći, a broj osoba koje dožive toplotni udar raste čak i među mladima i zdravima.
Šta je toplotni udar?
Toplotni udar nastaje kada tijelo više ne može da reguliše svoju unutrašnju temperaturu.
Tjelesna temperatura tada može narasti iznad 41°C, što može oštetiti mozak, srce i bubrege. U tom stanju osoba često prestaje da se znoji, može doživjeti napad, izgubiti svijest ili pasti u komu. Ako se ne reaguje odmah – toplotni udar može biti smrtonosan.
Simptomi koje treba prepoznati na vrijeme
Toplotne tegobe razvijaju se postepeno – od blažih do opasnih:
Toplotni osip i grčevi – prvi znak da se tijelo pregrijava.
Toplotna iscrpljenost – javlja se vrtoglavica, glavobolja, slabost, mučnina i pojačano znojenje.
Toplotni udar – osoba više ne znoji, dezorijentisana je, gubi svijest. Potrebna je hitna medicinska pomoć.
Kada je temperatura previše visoka?
Toplota ne zavisi samo od temperature zraka – važna je i vlažnost. Zato treba pratiti indeks toplote, koji objedinjuje temperaturu i vlažnost zraka. Na direktnom suncu, osjećaj toplote može biti i 8°C viši od onoga što prikazuju aplikacije.
Savjeti kako se zaštititi:
Izbjegavajte naporne aktivnosti na otvorenom tokom najtoplijih sati.
Pijte dovoljno tečnosti, posebno napitaka s elektrolitima ako se puno znojite.
Potražite klimatizirane prostore – biblioteku, tržni centar ili centar za rashlađivanje.
Nemojte se oslanjati samo na ventilatore ako je unutrašnja temperatura iznad 35°C – mogu pogoršati situaciju.
Pomozite starijima i osobama s invaliditetom, jer su posebno ranjivi tokom toplotnih udara.
Ljeto može biti predivno, ali samo ako znamo prepoznati rizike i djelovati na vrijeme. Čuvajte sebe i druge – i ne zaboravite: voda i hladovina mogu spasiti život.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu