Naime, vlakna pomažu u regulaciji nivoa šećera u krvi, a utiču i na koncentraciju.
– Vlakna usporavaju apsorpciju ugljikohidrata i glukoze pa njihov nedostatak može dovesti do naglih skokova i padova šećera, što smanjuje pažnju i jasnoću razmišljanja – pojašnjava ljekar Benjamin Barlov.
Nejasan osjećaj nakon obroka može biti znak niskog unosa vlakana, ali takođe može upućivati i na druge probleme, poput nedostatka sna, dehidracije ili zdravstvenih stanja koja je potrebno provjeriti s ljekarom.
Ukoliko vam se dešava da ste brzo gladni nakon jela, vlakna mogu biti razlog, jer ona usporavaju probavu i čine da se duže osjećate siti.
Hrana bogata vlaknima zahtijeva duže žvakanje, a upravo ta kombinacija pomaže vam da produžite osjećaj sitosti.
Obroci koji se temelje na bijelom hljebu, tjestenini ili prerađenim grickalicama bez povrća, voća, mahunarki ili cjelovitih žitarica često ne pružaju dovoljno vlakana.
Nedostatak vlakana može oslabiti crijevnu barijeru što vodi do hronične upale.
– To se može odraziti kao iritacija kože, alergijske reakcije ili osjetljivost – tvrdi Barlov.
Simptomi nedostatka vlakana su često nejasni i promjenjivi, a često su to simptomi poput zatvora, umora ili iritacije kože.
Ključni pokazatelj je da se javljaju postepeno i nisu povezani s konzumacijom određene hrane.
Vlakna usporavaju probavu i stabilizuju šećer u krvi pa njihov nedostatak često dovodi do naglog pada energije, posebno između obroka.
– Kada ljudi povećaju unos vlakana, pad energije često nestaje već kroz nekoliko dana. Pad energije se obično javlja sat do dva nakon obroka s rafiniranim ugljikohidratima kada se istovremeno javlja osjećaj gladi i umora – pojašnjava ljekar.
Nedostatak vlakana može usporiti probavu i poremetiti ravnotežu crijevnih bakterija, što doprinosi stvaranju spojeva koji dovode do neugodnog zadaha.
Nedostatak vlakana može povisiti nivo holesterola i povećati rizik od srčanih bolesti.
Zdrava ishrana bogata vlaknima smanjiće nivo lošeg holesterola, a jednostavne promjene poput konzumacije mahunarki, lisnatog povrća, brokule, orašastih plodova i sjemenki značajno će poboljšati unos, prenosi Klix.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.