Cijene rastu munjevitom brzinom, a vlasti malo šta čine da zauzdaju poskupljenja, te koliko-toliko olakšaju život građanima.
Najgore je penzionerima koji, sve i da nema poskupljenja, jedva sastavljaju kraj s krajem Dok plate režije i lijekove, mnogima ostane taman toliko, da ne umru od gladi. Ništa neobično, s obzirom na to da minimalna penzija iznosi 330, a prosječna 651 KM.
Zato ne čudi što najstariji sanjaju čajnu kobasicu, slaninu, čvarke, koji su u njihovoj mladosti bili „sirotinjska“ hrana. Danas, ne mogu sebi da priušte ni stotinjak grama ovih namirnica jer bi sigurno „puklo“ na nekom drugoj strani.
– Nekada se govorilo – nemam para, idem kupiti čajnu. Sad je čajna misaona imenica, jer kilogram košta 30 KM. Takođe, nekada su slanina i čvarci bili sirotinjska hrana, a sad ta ista slanina ide i do 40, a kilogram čvaraka do nevjerovatnih 60 KM – kaže za Srpskainfo penzioner Momčilo Vukelić.
Naglašava da se život svodi na mnoga odricanja.
– Na režije ode 300 KM. Ono što ostane, dovoljno je za neki osrednji život. Ne izlazim nigdje, ne pušim, ne pijem, nemam auto. Dakle, sve se svelo na preživljavanja. Nisam mogao ni sanjati da ću ovako živjeti pod stare dane – priznaje Momčilo.
U nezavidnom položaju je i dobar dio radničke klase, koji radi za nešto više od minimalne ili oko prosječne plate. Svima njima poskupljenja hrane, takođe, teško padaju, a sve više je onih koji nemaju kud, nego da redukuju kupovine i pazare samo ono od čega se preživljava.
Međutim, cijene pojedinih proizvoda otišle su toliko, da ni oni najbogatiji ne mogu da se ne zapitaju kuda sve to vodi.
Primjera radi, u pojedinim marketima kilogram kupina košta 64, a kilogram borovnica čak 90 KM?! Osim voća, otišle su i cijene povrća, mesa, hljeba, ulja… Tačnije, za relativno kratko vrijeme, u manjoj ili većoj mjeri otišle su cijene svih prehrambenih namirnica, te ostalih proizvoda koje svako domaćinstvo koristi.
Odgovor Ministarstva trgovine i turizma Srpske na ovakvo stanje bio je pokretanje kampanje pod nazivom“0 odsto marže“, koja je trajala od marta do juna ove godine, a koja je iznjedrila 30 proizvoda koji su se u ovom periodu prodavali bez marži. I sve bi to bilo kako bog zapovijeda, da se na listi nije našlo dosta proizvoda za koje mnogi građani ni čuli nisu, te namirnice koje velika većina domaćinstava gotovo da i ne kupuje.
Između ostalog, riječ je o 3 vrste marmelade, dvije vrste soka od paradajza, 4 vrste kečapa, o jednoj vrsti majoneza, ajvara i palente. Tu su i po jedna vrsta tirolske, čajne i kulena, dvije vrste paštete, jedna vrsta goveđeg nareska…
Dakle, bar što se tiče potrošača i njihovog standarda, pucanj u prazno, nakon čega nije bilo nikakvih ograničavanja cijena…
A osim što su previsoke, one su, za određene proizvode, drastično različite od marketa do marketa, što sugeriše da neko, ipak, zarađuje ekstraprofit.
Ministar trgovine Denis Šulić i trgovci sa kojima se sastao, nedavno su priznali da cijene rastu, ali da je „utvrđeno da do toga nije došlo zbog rasta marži, nakon prestanka njihovog ograničenju, nego zbog rasta cijena na globalnom tržištu i rasta uvoznih cijena proizvoda“.
Iz udruženja potrošača poručuju da je očigledno da su cijene i te kako visoke.
– I na osnovu toga vidimo ko ima najveću dobit u ovoj zemlji. To su, zaista, trgovci – kaže za Srpskainfo izvršna direktorka prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Murisa Marić.
Podsjeća da je kod nas slobodno formiranje cijena, te da je apsurdno očekivati da u svim trgovinama cijene budu iste.
– Međutim, onaj trgovački lanac koji ima veću prodaju, više potrošača, jednostavno će podići cijene. Kad je riječ o maržama, one su zaista otišle u nebo i o tome pričamo godinama unazad. I dok god Vlada ne bude ograničila marže, kao u drugim državama što se radi, mi ćemo u gradovima imati sve više trgovina. Samo, ne znam ko će moći u njima da kupuje, s obzirom na to koliko ih ima i kolike su marže – ističe Marićeva.
Prema njenim riječima, umjesto ograničenja marži, vlade Srpske i Federacije BiH moljakaju trgovce da smanje maže ili da ogranče cijene određenog broja proizvoda.
– I da budu društveno odgovorni?! A to se samo radi kako bi se pred građanima stvorio privid da resorna ministarstva nešto rade. Međutim, realna slika uopšte nije takva. Sad nijedan proizvod na koji je bila ograničena marža, ne možete pronaći po staroj cijeni. Svi su poskupili zbog, kako tvrde trgovci, porasta nabavnih cijena. Trgovci će uvijek izmišljati neku priču koja im odgovara – kaže Marićeva.
Dodaje da je više smiješno pričati i o efektima zaključavanja proizvoda, što se dešava u FBiH.
– Ili o ukidanju marži na određene proizvode, što se dešavalo u Srpskoj. Tu je riječ o proizvodima koje je trgovac probrao, a ne o onima koji su građanima prijeko potrebni – poručuje Marićeva.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.