Specijalista psihijatrije Aleksandar Pejić upozorava na štetne efekte pretjeranog korišćenja društvenih mreža, koji se manifestuju kroz anksioznost, depresiju i smanjenje socijalnih veza.
U pokušaju da se riješe ovi problemi, pojedine zemlje, poput Danske, razmatraju zabranu korišćenja društvenih mreža za mlađe od 15 godina, ali postoji opasnost da takve mjere mogu samo odložiti stvarni problem.
– Društvene mreže su postale nova „socijalna institucija“. Institucija bez zakona, ali sa pravilima koja se nameću kroz lajkove, trendove i viralne sadržaje. One postaju neka vrsta kulturnog ekosistema koji mijenja obrasce socijalizacije, komunikacije i identiteta mladih. U tom smislu, djeca više ne odrastaju sa drugim ljudima, nego sa ekranima. Njihov svijet nisu dvorišta i učionice, nego algoritmi koji odlučuju ko vrijedi, a ko ne. Drugim riječima, oni ne traže prihvatanje u društvu, već potvrdu na ekranu – navela je Mirjana Čeko.
Ona smatra da zabrana, kakvu Danska sada predlaže, možda jeste neophodna šok-terapija ali nije lijek.
– Zabranom nije moguće ispraviti društvo koje je digitalno zavisno. Moguće je samo odgoditi suočavanje s problemom jer djeca će pronaći put do mreža, a ono što je neophodno za rješavanje problema jesu mehanizmi razumijevanja, kritička svijest i emocionalna otpornost – istakla je ona.
Prema njenim riječima činjenica je da živimo u vremenu kada društvene mreže oblikuju norme brže nego što škole i porodice stignu da ih analiziraju i protumače.
– Kad algoritam ima veći uticaj na identitet djeteta nego profesor ili roditelj jasno je da je društvo u ozbiljnoj krizi. Zato je neophodno da države, pored formalnih zabrana, reaguju i obrazovnim reformama, digitalnom etikom i zakonskim pritiskom na tehnološke gigante. Jer postoji realna mogućnost da u budućnosti imamo generacije koje su stalno onlajn, ali potpuno odsutne iz stvarnosti – dodala je ona.
Aleksandar Pejić smatra da zabrana društvenih mreža za mlađe od 15 godina može umanjiti ranjivost djece na štetni sadržaj i smanjiti vrijeme proveden onlajn, ali da nije garancija da problem nestaje.
– Primjeri iz prakse pokazuju da većina korisnika na internetu koristi različite platforme i da će zabrane voditi ka korištenju alternativnih kanala ili zaobilaženju ograničenja. Studija Evropskog parlamenta navodi da društvene mreže donose i rizike i koristi – veza s prijateljima, kreativnost, pristup informacijama – i da je ključno regulisati upotrebu, a ne samo zabranjivati – istakao je Pejić.
On je naveo da istraživanja pokazuju da korištenje društvenih mreža može biti povezano sa:
– većim nivoom anksioznosti, depresije i niskog samopouzdanja, naročito ako postoji stalna uporedba s tuđim životima;
– poremećenim snom, jer svjetlost ekrana i aktivan um otežavaju relaksaciju;
– izloženosti neprimjerenom sadržaju (nasilju, seksualnom sadržaju, dezinformacijama) i onlajn nasilju ili maltretiranju;
– smanjenju stvarnih socijalnih kontakata i koncentracije.
– WHO je izvijestio da je 11 % adolescenata pokazalo znakove problematičnog korištenja društvenih mreža – gubitak kontrole nad vremenom provedenim onlajn i negativne posljedice na životne aktivnosti. Politika EU i studije Evropskog parlamenta ukazuju da rizični aspekti uključuju kontakt s nepoznatim osobama, agresivno ponašanje u mreži i manipulacije algoritmima – rekao je Aleksandar Pejić.
Prema njegovim riječima ako se ne kontroliše, moguće posljedice su:
– pogoršanje mentalnog zdravlja (depresija, anksioznost),
– poremećaj sna i umor,
– smanjena koncentracija u školi ili na poslu,
– socijalna izolacija i osjećaj usamljenosti ako virtualni odnosi zamijene stvarne,
– rizik od izlaganja nasilnom, ekstremnom sadržaju, manipulacije oglasima i marketingom usmjerenim na djecu,
– moguće zloupotrebe ili onlajn kontakt sa štetnim osobama.
– Studije algoritamskog nadzora pokazuju da algoritmi često „guraju“ neprimjeren sadržaj mlađim korisnicima jer su sistemi filtarskih mjera slabije efikasni za mlađe profile – kaže Aleksandar Pejić.
Na pitanje da li smo svjesni problema koje korištenje društvenih mreža može donijeti on je odgovorio da smo djelimično svjesni.
– Zakonodavstva u EU i na nacionalnom nivou sve više reagiruju. Evropski parlament je naručio studiju o uticaju društvenih mreža na razvoj djece i mladih. U Danskoj se predlaže zabrana za mlađe od 15 godina, kao odgovor na porast slučajeva anksioznosti i depresije među mladima. S druge strane, kritičari upozoravaju da zabrana može ograničiti korisne aspekte društvenih mreža – povezivanje, učenje, kreativno izražavanje – naveo je on.
Dodao je da mnogi roditelji i škole još nemaju dovoljno znanja o alatima kontrole i medijskoj pismenosti, pa djeca često nemaju adekvatnu zaštitu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.