Iako mnoga pitanja i dalje ostaju neodgovorena, jedno je ono o kom se nerado misli zbog teskobe koju prati čak i osobama koje nemaju nikakvu direktnu povezanost s tim.
Šta se može očekivati od djeteta koje odrasta bez jednog ili oba roditelja?
Upravo to pitanje je postavila Ivana Anđelković slavnom psihijatru, profesoru dr Čedu Miljeviću, predsjedniku Udruženja psihijatra Srbije. Može biti onako super snalažljivo i uspjeti u životu, a s druge strane može krenuti stramputicom. Šta tu odlučuje, kakav će čovjek biti – pitala je profesora.
– Naravno, svemu je prethodila dobro znana činjenica da se ličnost djeteta formira u ranom djetinjstvu. To su neka pitanja na koja savremena nauka nema egzaktan odgovor. Moram da pomenem da ja nisam dečiji psihijatar, ali ću vam reći jednu vinjetu.
– Prije, dvadesetak godina sam bio na Kongresu Američkog psihijatarskog udruženja i tada je bila objavljena treća ili četvrta knjiga o Hari Poteru. U programu sam video da ima sesija zapravo šta možemo očekivati od Harija Potera u budućnosti. Meni je to bilo potpuno nevjerovatno i krajnje interesantno da se u psihijatrijskom kongresu govori o Hari Poteru. Stvarno me interesovalo o čemu će oni govoriti – kazao je profesor.
“Hari Poter” kao važna lekcija
Kako je predočio, na sesiju je otišao, trajala je oko sat vremena i sve vrijeme je bilo riječi o otpornosti.
– Znači, rezilijentnost je ta koja odlučuje u kom pravcu ćemo se prelomiti, uprkos teškim, nepovoljnim životnim okolnostima ili nasleđu kojim čovek ima i rezilijentnost. Njihov zaključak je bio i odabir prijatelja, koji su svi zdrave psihološke ličnosti, koji su svi zapravo uklopljeni u socijalni milje, nisu antisocijalni, a nisu ni asocijalni.
To takođe govori da od Harija Potera možemo da očekujemo da će se razviti u zdravog i socijalizovanog dečaka, iako je on imao tešku životnu priču. Roditelji su poginuli kada je bio beba, odgajan je kod svojih teče i tetke gde je praktično bio, ako ne zlostavljan, a ono zanemarivan. Znači, vrlo nepovoljno – objasnio je profesor.
Dakle, zaključak je bio da su otpornost i dobar odabir prijatelja napravili ključnu razliku.
Životno okruženje u ranom djetinjstvu, kada smo svi najosjetljiviji, ali ta rezilijentnost koju je on imao i zapravo odabir kasnije, kada je došao u situaciju da može da odabere neke prijatelje je zapravo ključno. Tako da čovek se rađa sa rezilijentnošću, sad neko ima više, neko ima manje te neke otpornosti na stres i to je ono ključno kada govorimo o tome – rekao je dr Miljević, prenosi Telegraf.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.