Zaštitnici žena, djece i doma, brižnoj čuvarki siromašnih i bolesnih, vjernici se obraćaju kroz molitvu tražeći spas od životnih nevolja, a postoje i brojna vjerovanja vezana za veliki praznik.
Prva u nizu jesenjih slava, Sveta Petka, šesta je po broju svečara koji je obilježavaju, što govori o ogromnom poštovanju koje svetiteljka od davnina uživa u srpskom narodu. Vijekovi prolaze, ali priča o njoj i dalje nadahnjuje. Na ikonama predstavljena kao milostiva žena u crnom plaštu, mnogima je spasila život i izvela ih na pravi put. Kult svete Petke njeguje se kod Srba, Grka, Rumuna, Bugara, a osim pravoslavaca poštuju ju je i ostali hrišćani.
Velika svetiteljka i čudotvorka rođena je polovinom 10. vijeka u Epivatu, selu kod grada Kalistratije, na obali Mramornog mora u Trakiji. Tada je sve to bila Vizantija. Poticala je iz imućne i pobožne porodice. Imala je brata Jevtimija, koji se zamonašio veoma mlad, da bi kasnije postao episkop i svetitelj u Maditu kod Galipolja. Još kao djevojčica, sa majkom je redovno odlazila u crkvu, piše Žena Blic.
Ko je bila Sveta Petka?
Nakon smrti roditelja otišla je u Carigrad, gdje se zamonašila u crkvi Svete Sofije i dobila ime Paraskeva (u prevodu sa grčkog – petak). Nakon toga zaputila se u Jordansku pustinju i živjela strogim asketskim životom.
U poznoj starosti javio joj se anđeo koji joj je rekao da je dovoljno trpjela iskušenja i da je uzornim životom dostojno pokazala vjeru u Gospoda, te je vrijeme da napusti pustinju i vrati se u zavičaj. Otišla je u svoj Epivat, gdje je poživijela još dvije godine.
Sahranjena je po hrišćanskim običajima, ali ne na gradskom groblju, već izdvojeno od drugih. Po bugarskim izvorima, “počivala je neprimjereno pored jednog stolara, nakon toga i jednog mornara, čija su telesa grozno mirisala. Zbog te neprijatnosti silom prilika otkopani su grobovi i tada je otkriveno da njeno tijelo nije istrulilo”.
Tek kada su izvesni Jefimija i Georgije, nezavisno jedno od drugog, sanjali isti san o njenoj svetosti, narod je pronašao mjesto gdje su počivali zemni ostaci Svete Paraskeve. Iskopali su ih i položili u hram Svetog Petra i Pavla u Epivatu.
Čudotvorne mošti Svete Petke
Njene čudotvorne mošti prenošene su mnogo puta. Najprije u Carigrad, odakle ih bugarski car Jovan Asen 1238. preneo u Trnovo. Potom su se selile preko Vidina do Vlaške, nakon pada Bugarske pod Osmanlije. Kada je i Vlaška postala ugrožena turskim upadima, a na molbu srpske kneginje Milice sultanu Bajazitu, mošti su 1398. prenijete u Srbiju, u srednjovekovni grad Županjevac, potom u manastir Ljubostinju, da bi konačno 1417. bile donijete u Beograd.
Kad je Sulejman I 1521. godine osvojio Beograd, uz ostale dragocenosti u Carigrad je prenio i mošti Svete Petke. Na molbu i troškom moldavskog gospodara Vasilija Arbanasa Lupule, 1641. godine preseljene su u grad Jaši, gdje se i danas nalaze (osim dva prsta šake, koji se čuvaju u crkvi Svete Petke na Kalemegdanu).
Hodočašće u Jašiju jedan je od glavnih verskih događaja u susednoj Rumuniji. Stotine hiljada vjernika okupljaju se svakog oktobra kako bi obiljježili spomen na veliku svetiteljku.
Sveta Petka – običaji i vjerovanja
U srpskom narodu, najpoznatiji običaji vezani za ovaj praznik podrazumijevaju uzdržavanje od teških kućnih poslova, naročito pranja veša i šivenja, paljenje tamjana i svijeće, kao i sječenje slavskog hljeba i vina u porodicama kojima je Sveta Petka krsna slava.
Posebno je zanimljivo čuvanje mrvica slavskog kolača, koje domaćice posipaju po kući ili stavljaju pod jastuk, jer se vjeruje da donose dobar san i dobru veijst. Prema narodnom vjerovanju, djevojke koje to učine mogu u snu vidjeti budućeg muža. Takođe, vjeruje se da bi djevojčicama na ovaj dan trebalo obući nove haljinice, kako bi ih cijele godine pratila sreća.
Za Svetu Petku vezana je i tradicija ljekovitih izvora i vode (najpoznatije na Beogradskoj tvrđavi, Kalemegdanu). Vjernici se umivaju i piju tu vodu vjerujući u njenu moć ozdravljenja, naročito kod bolesti očiju. Zaštitnica žena i doma, čuvarka djece, starijih i bolesnih, u narodu je poštovana kao kućna svetiteljka koja drži porodicu na okupu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.