Dok se najčešće govori o bolestima pluća i srca, stručnjaci upozoravaju da aerozagađenje ima ozbiljne posljedice i po mentalno zdravlje i odraslih i djece.
Psihologinja Dajana Kovačević, članica grupe „Mame protiv zagađenja“, ističe da se psihološke posljedice zagađenog vazduha često zanemaruju, iako su jednako ozbiljne kao i fizičke.
-Naš mozak je podešen da reaguje na opasnost, bila ona stvarna ili zamišljena. U slučaju zagađenja, opasnost je vrlo stvarna. Mjesecima udišemo nezdrav vazduh i naš nervni sistem je konstantno u stanju pripravnosti – objašnjava Kovačević. Život u zagađenom okruženju znači stalnu izloženost stresu. Kada to stanje traje dugo, mozak ulazi u stanje preopterećenosti, a posljedice se neminovno pojavljuju.
-Kod ljudi se često javljaju pojačana anksioznost, razdražljivost, problemi sa depresivnošću, spavanjem, apetitom, pa čak i libidom. Prisutan je i snažan osjećaj gubitka kontrole, da više ne znamo kako da zaštitimo sebe i svoju djecu – navodi psihologinja.
Zagađen vazduh nas, praktično, ponovo uvodi u neku vrstu prisilne izolacije.
-Onemogućeno nam je kretanje, boravak na otvorenom, kontakt sa bliskim ljudima. A upravo su svjež vazduh, kretanje i socijalni kontakt ključni za samoregulaciju nervnog sistema. Kada toga nema, javljaju se napetost, razdražljivost, osjećaj bespomoćnosti i čitav niz neprijatnih emocija – upozorava Kovačević.
Posebno zabrinjava uticaj aerozagađenja na djecu. Kretanje za njih nije samo „trošenje energije“.
-Pokret je ključan za njihov cjelokupan fizički i psihički razvoj. Kada djeca nemaju kontakt sa spoljašnjim svijetom, kada se ne igraju, ne druže i ne dobijaju potrebne podražaje, to direktno utiče na razvoj kognitivnog i motoričkog sistema – objašnjava psihologinja i dodaje da se kod djece tada često javljaju problemi sa spavanjem i apetitom, povećan broj tantruma.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.