Izvinjenje se na prvi pogled čini jednostavnim, ali svako ko je barem jednom pokušao da popravi narušen ljubavni odnos zna da riječi, ton i stav mogu značiti sve. Nije isto reći “žao mi je” samo zato da se razgovor završi i iskreno priznati da smo nekoga povrijedili. To je posebno važno u partnerskim odnosima, gdje druga osoba vrlo dobro osjeća jesmo li iskreni ili samo pokušavamo da izbjegnemo odgovornost, pišu stručnjaci za Best Life.
Stručnjaci za bonton upozoravaju da postoji jedna rečenica koju bi trebalo izbaciti iz rečnika kada se izvinjavamo osobi koju volimo: “Žao mi je što si se uvredio/la”. Iako na prvi pogled zvuči kao izvinjenje, ona zapravo prebacuje odgovornost na drugu osobu. Umjesto da priznamo da smo nekoga povrijedili, ispada kao da je problem u tome što se partner ili partnerka uvrijedila.
Džodi Smit, stručnjakinja za bonton, objašnjava da takva formulacija zvuči kao optuživanje osobe koja je povređena. Još je gore kada neko učini nešto pogrešno, a zatim odbije da prizna da je time drugu osobu uznemirio ili povredio. U takvom izvinjenju nema stvarnog preuzimanja odgovornosti.
Jednako je važno izbegavati izvinjenja koja u sebi imaju opravdanje. Stručnjakinja za bonton Mika Majer savetuje da se iz izvinjenja izbaci riječ “ali”, jer ona često poništi sve što je pre nje rečeno. Rečenica poput “Žao mi je što sam to rekao, ali ti si me natjerala da tako reagujem” nije pravo izvinjenje, nego pokušaj prebacivanja krivice. Bolje je reći: “Žao mi je što sam to rekao. Nisam smio tako da reagujem”. Takva poruka jasno pokazuje da osoba razumije svoj postupak i ne pokušava da ga opravda uđim ponašanjem. U odnosima je upravo ta jasnoća često prvi korak prema smirivanju sukoba.
Pravo izvinjenje traži odgovornost. Kada krivicu prebacujemo na partnera, pokazujemo da zapravo nismo do kraja razumeli šta smo uradili. Ako nam je stalo do odnosa, potrebno je progutati ponos i priznati kada smo pogriješili. Iskrenost pritom ne može da se odglumi. Partner ili partnerka najčešće vrlo dobro znaju da li govorimo iz srca ili samo pokušavamo da “odradimo” izvinjenje, piše Super Žena.
Dobro izvinjenje ne znači samo da priznamo da je druga osoba povrijeđena. Na primjer, ako neko zaboravi partnerov rođendan i kaže: “Žao mi je, ali bio sam prezauzet”, to ne zvuči kao iskreno preuzimanje odgovornosti. Mnogo bolje je priznati grešku, predložiti konkretan način da se osoba iskupi, obećati da se to neće ponoviti i preduzeti nešto praktično, na primjer upisati podsjetnik u kalendar.
Na kraju, izvinjenje nije samo u rečima nego i u ponašanju nakon njih. Mali, smišljeni gestovi često znače više od velikih rečenica. Kada partner vidi da smo čuli, razumjeli i da smo spremni da nešto promijenimo, tada “izvini” zaista može imati težinu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.