Uz uvodnu i završnu riječ Predraga Tešića, pomoćnika ministra za turizam Srpske i diskusiju Petra Jelića, poslanika SNSD-a sve je završeno u ekspresnom roku i najviše je ličilo na želje, čestitke i pozdrave.
Samo trajanje razmatranja ove tačke u Narodnoj skupštini Srpske jasan je pokazatelji brige vlasti za turizam.
Jelić je u svojoj diskusiji pohvalio rad prošlog i trenutnom ministra, a za zakon je rekao da je dobar i potreban.
Za turizam je objasnio da je to „najveći razvojni potencijal, sektor koji donose prihode, zapošljava ljude oživljava lokalne zajednice i gradi pozivinu sliku RS u regionu u svijetu“. I dok je u teoriji sve to tačno, o praksi u Republici Srpskoj bi se i te kako moglo diskutovati.
On je pozdravio jačanje uloge institucija u kreiranju turističke politike i nadzora nad turističkim organizacijama.
Političari, u silnoj želji da pohvale rad institucija, nerijetko nesvjesno urade upravo suprotno, ogole sistem do kosti i, što bi narod rekao, “neće jezik nego pravo” otkriju suštinu problema. Upravo to se desilo kada je, govoreći o novim zakonskim rješenjima i u namjeri da uputi javnu pohvalu resornom ministarstvu, poslanik Jelić zapravo precizno dijagnostikovao hroničnu bolest domaćeg turizma.
– Ako želimo ozbiljan razvoj turizma onda moramo imati jasno planiranje, odgovornost i praćenje rezultata, a ne stihijski pristup – rekao je Jelić.
I upravo u dijelu Jelićeve rečenice “a ne stihijski pristup” stala je kompletna istina o onome što godinama živimo na terenu. Dok se Ministarstvo hvali novim paragrafima, prepunim administrativnih rokova i licenci, ova izjava je, možda i nenamjerno, ogolila činjenicu da je domaći turizam predugo prepušten slučaju, improvizaciji i pukoj sreći.
Umjesto sistemske strategije, godinama svjedočimo stihiji koju sada, pod izgovorom napretka, pokušavamo na brzinu ukrotiti zakonom. Pohvala je tako, igrom podsvijesti i političke rječitosti, postala najbrutalnija autoprojekcija i priznanje da nam je turizam, sve do danas, bio upravo to, stihija bez jasne odgovornosti.
Predrag Tešić je obrazložio suštinu zakona i kao najvažnije stavke izdvojio je rješenje po kojem udruženja putovanja mogu organizovati isključivo za svoje registrovane članove i to bez ikakve namjere sticanja dobiti, kako ne bi bili konkurencija turističkim agencijama. Osim toga novi zakon predviđa proširenje sistema turističkih vaučera na inostrane goste, ali pod uslovom da postoji međunarodni sporazum koji garantuje da i naši građani imaju identične povlastice u toj zemlji.
Novi zakon se bavi i raftingom, pa da bi neko u komercijalne svrhe upravljao čamcem, moraće posjedovati posebnu licencu nadležnog sportskog saveza, ali i položen stručni ispit za skipera uz obavezno uvjerenje o poznavanju prve pomoći.
Tržište rada dobija dva nova zvanična profila: turističkog pratioca, zaduženog za tehničku i operativnu logistiku grupe i turističkog animatora, zaduženog za kreiranje zabavnih i sportskih sadržaja.
Postavljen je i okvir za agencije koje posluju isključivo putem interneta i društvenih mreža koje ne moraju imati kancelariju, ali na svojim digitalnim platformama moraju imati transparentno istaknute sve podatke o registraciji, licenci, kao i ime, prezime i kontakt telefon lica zaduženog za prijem reklamacija.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.