Dok dio tržišta i dalje procjenjuje da li je pravi trenutak za kupovinu, institucije koje upravljaju najvećim deviznim rezervama nastavljaju povećavati svoje zalihe fizičkog zlata. Njihove procjene idu korak dalje većina očekuje da bi cijena zlata u narednih godinu dana mogla porasti na između 5.000 i 6.000 dolara po unci, zbog čega se sve češće postavlja pitanje da li je sadašnja cijena još uvijek povoljna za ulaganje.
Prema najnovijem izvještaju OMFIF-a (Official Monetary and Financial Institutions Forum), jedne od najuglednijih svjetskih organizacija za analizu monetarne politike, centralne banke ne samo da nastavljaju kupovati zlato, već to čine intenzivnije nego ranije. Istovremeno, sve otvorenije procjenjuju da bi njegova cijena uskoro mogla porasti i do 45%.
Istraživanje je obuhvatilo 74 centralne banke, a rezultati pokazuju trend koji raste brže nego što ga javnost uspijeva pratiti. Danas čak 82% ispitanih centralnih banaka drži fizičko zlato u svojim rezervama, u odnosu na 71% godinu ranije. Riječ je o jednom od najvećih strukturnih pomaka u monetarnoj politici posljednjih decenija, a najnoviji podaci potvrđuju da se taj trend i dalje ubrzava.
Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, centralne banke su samo u prva tri mjeseca 2026. godine kupile neto 244 tone zlata, što predstavlja najbrži kvartalni tempo kupovine u posljednjih godinu i po. Narodna banka Kine svoje rezerve povećava već 20 mjeseci zaredom, bez prekida, čak i u periodima kada je zlato dostizalo rekordne cijene.
Drugim riječima, institucije ne čekaju pad cijene da bi kupovale. Kupuju po aktuelnim tržišnim cijenama jer dugoročni razlozi za posjedovanje zlata nadilaze kratkoročna tržišna kretanja.
Posebno je zanimljivo da se krug kupaca širi i na zemlje u razvoju. Ovaj trend potvrđuje i nedavni izvještaj Evropske centralne banke, prema kojem je zlato prvi put od 1996. godine po vrijednosti prestiglo američke državne obveznice kao najveća rezervna imovina centralnih banaka. Danas centralne banke drže približno 4,5 biliona dolara u zlatu, u poređenju s oko 3,5 biliona dolara uloženih u američke državne obveznice.
Geopolitička neizvjesnost danas je glavni razlog ovakvog trenda. Prema OMFIF-u, zaštitu od geopolitičkih rizika kao razlog za držanje zlata navodi 51% upravitelja rezervama, što je 11 procentnih poena više nego 2024. godine. Čak 85% ispitanika kao najveći rizik vidi sukobe na Bliskom istoku, dok 81% izražava zabrinutost zbog nepredvidivosti poteza američke administracije.
Gotovo 80% učesnika smatra da se svjetski monetarni sistem ubrzano udaljava od dominacije jedne valute i kreće prema multipolarnom modelu u kojem fizičko zlato, za razliku od papirne finansijske imovine, ne zavisi od obećanja bilo koje države ili institucije da će isplatiti dug.
Najznačajniji zaključak izvještaja jeste da se ne radi o mišljenju pojedinačnih analitičara, već o širokom institucionalnom konsenzusu. Čak 61% anketiranih centralnih banaka očekuje da će se do sredine 2027. godine zlato trgovati između 5.000 i 6.000 dolara po unci, što predstavlja rast od 20 do 45% u odnosu na sadašnju cijenu od oko 4.170 dolara, piše Avaz.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.