Magazin

Danas je PETROVDAN: Ovaj običaj naši preci poštovali su bez izuzetka, a evo šta se prema narodnom vjerovanju ne valja raditi

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju praznik Svetih apostola Petra i Pavla, poznat kao Petrovdan.

Petrovdan
FOTO: SPC/SCREENSHOT

Ovaj dan je u crkvenom kalendaru označen crvenim slovom i mnoge porodice ga proslavljaju kao krsnu slavu. Ujedno, Petrovdan označava kraj Petrovdanskog posta.

Petrovdan je praznik posvećen prvim propovjednicima hrišćanstva, Svetim apostolima Petru i Pavlu, najbližim učenicima Isusa Hrista. Sveti Petar bio je prvi biskup Rima, a vjeruje se da mu je Hrist dao ključeve nebeskog carstva. Ovaj praznik u Srbiji prate brojni običaji, kako uoči Petrovdana, tako i na sam dan praznika.

Sveti apostol Petar

Rođen kao ribar po imenu Simeon, nakon što je postao Hristov sljedbenik, dobio je ime Petar. Bio je prvi među apostolima koji je otvoreno ispovjedio vjeru u Isusa Hrista.

Nakon silaska Svetog Duha, već prilikom prve propovijedi u Jerusalimu obratio je u hrišćanstvo oko tri hiljade ljudi. Širio je Jevanđelje po Palestini, Maloj Aziji, Iliriku i Italiji, i činio brojna čudesa.

Za vrijeme vladavine cara Nerona osuđen je na smrt. Smatrajući se nedostojnim da umre isto kao Hristos, tražio je da bude razapet – ali naopako.

Sveti apostol Pavle

Rođen je u Tarsu kao Savle i bio je farisej, poznat kao progonitelj prvih hrišćana. Međutim, nakon što mu se Hristos javio na putu ka Damasku, doživio je duhovnu preobrazbu. Na krštenju je dobio ime Pavle i postao jedan od najvatrenijih propovjednika hrišćanske vjere.

Širio je vjeru od Arabije do Španije, među Jevrejima i neznabošcima. U vrijeme cara Nerona, zajedno sa Petrom, pogubljen je u Rimu.

Narodni običaji i vjerovanja

Petrovdan je bogat narodnim običajima i simbolikom. Praznovanje često počinje već uoči praznika, kada se tradicionalno pale lile – baklje napravljene od kore divlje trešnje ili breze. Pale se na mjestima okupljanja naroda – raskrsnicama, trgovima i ispred kuća – u znak sjećanja na stradanja hrišćana u ranim vijekovima, piše Žena Blic.

Pročitajte još

Vjeruje se da ove vatre donose zdravlje domaćim životinjama i blagostanje kući.

Na sam dan praznika ne ide se u polje, ne uprežu se konji, niti se započinju teški radovi.

Takođe, prema narodnom vjerovanju, od početka godine pa do Petrovdana ne bi trebalo jesti jabuke. Upravo u ovo vreme sazrevaju rane sorte jabuka, poznate kao “petrovače”, od kojih se priprema posebna pita koju majke prave sa djecom u čast praznika. Vremenom taj običaj izgubio, pa domaćice prave pitu od bilo koje jabuke.

Bonus video