Više od polovine ispitanika iz generacije Z navelo je da je preusmjeravalo novac namijenjen investiranju na sportsko klađenje, dok četvrtina smatra da klađenje može da bude dio dugoročne investicione strategije.
Pripadnici generacije Z su dvostruko skloniji od prosječnog investitora da koriste novac namijenjen investiranju za klađenje i da ga posmatraju kao dio ukupne finansijske strategije.
Kolumnistkinja Blumberga Alison Šreger ocjenjuje da ovakav odnos prema riziku može biti posljedica kombinacije slabije finansijske pismenosti, mladosti i specifičnih ekonomskih okolnosti.
Dugotrajan rast berzi može stvoriti utisak da je ostvarivanje dobiti jednostavno, dok razvoj aplikacija za klađenje i trgovanje dodatno briše granicu između investiranja i špekulacije.
Šreger ipak ističe da postoji ključna razlika između investiranja i kockanja.
Kupovinom akcija ili indeksnog fonda investitor stiče dio realne ekonomije, a njegov kapital može doprinijeti finansiranju kompanija, radnih mjesta i novih ulaganja.
Sportsko klađenje je, nasuprot tome, igra sa nultom sumom, gdje dobitak jednog učesnika uglavnom predstavlja gubitak drugog.Promjene u odnosu mladih prema riziku mogu biti povezane i sa širim osjećajem nedostatka finansijske perspektive u društvu, dodaje se u tekstu.
Ako mladima ekonomski uspjeh danas izgleda više kao posljedica sreće nego rada i sposobnosti, tradicionalno dugoročno investiranje će im biti manje privlačno od mogućnosti da brzo zarade novac klađenjem ili špekulacijom na rizičnim finansijskim tržištima.
Šreger upozorava da bi posljedice takvog ponašanja mogle postati ozbiljnije ako se finansijski uslovi pogoršaju. Pad berzi, gubitak posla i pooštravanje finansijskih uslova mogli bi da pokažu jasnu razliku između ulaganja i klađenja, pri čemu bi investitori koji preuzimaju najveće rizike mogli da pretrpe i najveće gubitke, upozorava se u tekstu, prenosi b92.net .
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.