Mnogi stari običaji vezani su upravo za prag, jer je označavao sigurnost, ognjište i zaštitu porodice od spoljašnjeg svijeta.
„Ne pružaj ruku preko praga!“, ovu rečenicu mnogi su bar jednom čuli od bake, djeda ili roditelja. I dok danas rijetko ko zastane da razmisli zašto to „ne valja“, iza ovog starog običaja krije se zanimljivo narodno vjerovanje koje se generacijama prenosilo u našim krajevima.
Prag kuće za naše pretke nije predstavljao samo komad drveta ili kamena preko kojeg se prelazi prilikom ulaska. Smatran je simboličnom granicom između doma i spoljašnjeg svijeta, zbog čega su za njega bila vezana brojna pravila.
Zašto se nije pozdravljalo preko praga?
Prema narodnom vjerovanju, ljudi koji se rukuju ili pozdravljaju dok se nalaze na različitim stranama praga mogli bi da se posvađaju, udalje ili zahlade odnose. Zbog toga su stariji insistirali da osoba najprije uđe u kuću ili da domaćin izađe napolje, pa da se tek onda rukuju i pozdrave.
Drugim riječima – obje osobe trebalo je da budu sa iste strane praga. Vjerovalo se da se na taj način čuva sklad među ljudima i mir u domu.
Ni stvari se nisu dodavale preko praga
Zanimljivo je da se isto pravilo nije odnosilo samo na pozdravljanje. U pojedinim krajevima izbjegavalo se i dodavanje novca, hrane i drugih predmeta preko praga.
Ako je trebalo nešto nekome predati, osoba bi prvo prešla prag, pa tek onda pružila predmet.
Razlog je ponovo bio isti – prag je imao posebno mjesto u tradicionalnom shvatanju doma i nije trebalo narušavati granicu koju je predstavljao.
Prag je nekada imao mnogo veće značenje
Kuća je našim precima predstavljala sigurnost, porodicu, ognjište i blagostanje, dok je sve izvan nje pripadalo spoljašnjem svijetu. Prag je bio tačka na kojoj su se ta dva prostora susretala.
Zbog toga su brojni običaji vezani upravo za ulazak i izlazak iz kuće, dolazak gostiju, useljenje u novi dom, ali i zaštitu ukućana, prenosi Žena Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.