Iako za takva predviđanja ne postoje naučni dokazi, strah od petka 13. ima dugu kulturnu historiju i duboko je ukorijenjen u popularnoj kulturi.
Upravo zbog toga se ovaj datum često povezuje s praznovjerjem, horor pričama i nizom navodnih nesretnih događaja. Ipak, važno je razlikovati istorijske činjenice od legendi koje su se vremenom vezale za petak 13.
Zašto se broj 13 smatra nesretnim?
Jedno od najpoznatijih objašnjenja vezano je za broj 12, koji se u različitim kulturama i tradicijama često smatra simbolom potpunosti i reda. Godina ima 12 mjeseci, sat 12 sati, a u zapadnoj religijskoj i mitološkoj tradiciji pojavljuju se grupe od 12 važnih figura.
Broj 13 dolazi odmah nakon tog simboličnog niza, zbog čega je u pojedinim vjerovanjima počeo predstavljati odstupanje od sklada i potpunosti.
Postoje i religijska objašnjenja ovog praznovjerja. U kršćanskoj tradiciji, na Posljednjoj večeri Isusa Hrista bilo je 13 osoba, uključujući Judu Iskariotskog, koji ga je kasnije izdao. Zbog toga se u nekim tumačenjima broj 13 povezuje s izdajom i nesrećom.
Ipak, istoričari upozoravaju da ne postoji pouzdan dokaz da je upravo ovaj događaj izvor praznovjerja o broju 13. Sličan motiv pojavljuje se i u nordijskoj mitologiji, u priči o gozbi na kojoj se, nakon dolaska trinaestog gosta Lokija, dogodila tragedija, piše Radio Slobodna Evropa.
Zašto se i petak smatra nesretnim?
Negativna simbolika petka također se često povezuje s hršćanskom tradicijom. Prema biblijskom vjerovanju, Isus Hrist razapet je u petak, zbog čega se ovaj dan u pojedinim kulturama povezivao s patnjom i nesrećom.
Međutim, vjerovanje da je baš petak 13. posebno nesretan nije toliko staro koliko se često misli. Prema istraživanjima istoričara i stručnjaka za folklor, kombinacija petka i broja 13 počela se jasnije pojavljivati u pisanim izvorima tokom 19. vijeka.
Jedan od zanimljivih historijskih primjera jeste petak, 13. oktobar 1307. godine, kada je francuski kralj Filip IV naredio hapšenje velikog broja pripadnika templarskog reda. Ovaj događaj kasnije je povezivan s nastankom legende o nesretnom petku 13, ali nema čvrstih dokaza da je tada nastalo samo praznovjerje.
Knjiga i film koji su dodatno popularizirali strah
Zanimljivo je da je petak 13. postao posebno prepoznatljiv u popularnoj kulturi tek početkom 20. stoljeća.
Godine 1907. američki pisac Thomas William Lawson objavio je roman ‘Friday, the Thirteenth’ (Petak trinaesti), u kojem se beskrupulozni berzanski mešetar koristi strahom od tog datuma kako bi izazvao paniku na Wall Streetu i ostvario finansijsku korist.
Nekoliko decenija kasnije, dodatnu popularnost ovom datumu donio je horor film ‘Friday the 13th’ iz 1980. godine. Film je pokrenuo jednu od najpoznatijih horor-franšiza, a lik Jasona Voorheesa postao je prepoznatljiv simbol straha vezanog za ovaj datum.
Postoji li naučni razlog za strah od petka 13.?
Strah od petka 13. ima i stručni naziv – paraskevidekatriafobija, dok se strah od broja 13 naziva triskaidekafobija.
Riječ je o pojmovima koji opisuju specifične strahove povezane s određenim datumom ili brojem. Kod nekih ljudi praznovjerje može izazvati stvarnu nelagodu, anksioznost i izbjegavanje određenih aktivnosti.
Ipak, ne postoje pouzdani naučni dokazi da se petkom 13. događa više nesreća ili da je taj datum opasniji od bilo kojeg drugog dana u godini. Brojne analize nisu potvrdile da ovaj datum donosi veću vjerovatnoću nesretnih događaja.
Jedan od razloga zbog kojih ljudi i dalje vjeruju u njegovu negativnu simboliku jeste sklonost da više pamtimo događaje koji potvrđuju naša očekivanja, dok one koji im proturječe lakše zanemarujemo. Tako se svaka neugodnost koja se dogodi na petak 13. može doživjeti kao potvrda praznovjerja, iako bi se ista stvar mogla dogoditi bilo kojeg drugog dana.
Petak 13. nije svugdje nesretan dan
Vjerovanje da petak 13. donosi nesreću nije univerzalno. Naprimjer, u Italiji se nesretnim smatra petak 17, dok se u Grčkoj i pojedinim drugim zemljama takva simbolika vezuje za utorak 13.
To pokazuje da strah od određenih datuma nije zasnovan na univerzalnom pravilu, već na kulturnim, historijskim i religijskim tradicijama koje se razlikuju od društva do društva.
U konačnici, petak 13. mnogo više govori o ljudskim vjerovanjima, tradiciji i načinu na koji doživljavamo slučajnosti nego o stvarnoj opasnosti. Za one koji vjeruju u praznovjerje to je dan za dodatni oprez, dok je za sve ostale riječ o običnom petku – bez naučno potvrđenog razloga za strah.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.