Volimo da mislimo da smo najpametnija bića na planeti. Evolucija nam je podarila velike mozgove kako bismo mogli da rješavamo složene probleme. Ipak, kada je riječ o brzini obrade informacija, obična ptica iz našeg dvorišta može da nas ostavi daleko iza sebe.
Istraživači sa Univerziteta u Tibingenu sproveli su vizuelni test kako bi utvrdili koliko brzo životinje mogu da obrađuju informacije.
Dvije crne vrane učestvovale su u eksperimentu, čiji su rezultati objavljeni u naučnom časopisu „Science“. Njihov zadatak bio je da posmatraju pokretne tačke na ekranu i utvrde u kom pravcu se kreću.
Rezultati su bili iznenađujući. Vrane su odluku donosile za svega 235 milisekundi, što je dvostruko brže nego kod ljudi i majmuna.
Prepoznavanje cilja i donošenje odluka
Vrane nisu samo nasumično pogađale odgovor. Morale su da kljucnu metu na ekranu kako bi pokazale svoju odluku.
„Čak i kada je obrasce kretanja bilo teško prepoznati, odluke vrana i dalje su bile bolje od nasumičnog izbora“, rekao je Philipp Schmidbauer za Phys.
On je napomenuo da je zadatak bio još lakši kada je kretanje bilo jasno uočljivo. Kako je objasnio, uz jasne signale vrane su postizale tačnost od gotovo 100 odsto.
Šta se dešava unutar mozga vrane?
Kako bi razumjeli ovu nevjerovatnu brzinu, istraživači su detaljno proučavali moždanu aktivnost ptica. Posebnu pažnju posvetili su dijelu mozga koji funkcioniše slično kao prefrontalni korteks kod ljudi.
Moždani signali počeli su da se mijenjaju svega 70 milisekundi nakon što su se tačke pojavile na ekranu. To se dogodilo mnogo prije nego što su vrane fizički reagovale i dale odgovor.
Profesor Andreas Nieder rekao je za Phys da su osnovni procesi donošenja odluka već poznati.
– Ova otkrića pokazuju da je dinamika nervnih ćelija u ptičijem mozgu u skladu sa utvrđenim modelima donošenja odluka kod ljudi i drugih primata – objasnio je Nieder.
Brze reakcije ključne su za preživljavanje
Ptice nemaju slojevitu strukturu mozga kakvu imaju majmuni. Iako im nedostaju ti posebni slojevi, njihova jedinstvena neuronska mreža uspijeva da obavlja iste zadatke i to dvostruko brže.
Ova brzina vjerovatno je rezultat potrebe za preživljavanjem. Let zahtijeva reakcije u djeliću sekunde kako bi ptice izbjegle grane, uhvatile plijen i bezbjedno sletjele.
– Ptice se oslanjaju na vid kako bi izvodile precizne i brze manevre tokom leta i usmjeravale kljun prema objektima dok traže hranu – objasnio je Nieder, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.